DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 18 <-- 18 --> PDF |
28â _ a-~ __ već jedan studij, a za taj se hoće vremena. Ja sam već jednom javno istaknuo, da šumar ne dospijeva biti lovac niti se uzgojem divljači baviti, a sada dodajem, da još manje na književnost dospijeva. Za književni rad treba uopće mnogo volje, a što i još glavnije raspoloženja i vremena. Bilo mi je u dužnosti, da o gornjem pitanju svoje mnijenje istaknem, jer sam to još bivšem uredniku ovoga lista sada nadsavjetniku gospodinu Kosoviću obećao. Uređenje vlasništva, gospodarstva i uprave sa sumama na području kraljevstva SHS. A. Vlasništvo. Uređenje šumskog vlasništva, gospodarstva i uprave u kraljevstvu SHS. kao pitanje od eminentne važnosti, jest u uzročnoj svezi sa rješenjem agrarnog pitanja. Rješavajući kod nas pitanje zemlje mora se istodobno rješiti i pitanje šume t. j . pitanje potreba državljana, napose poljodjelskog stališa na drvu, paši te žirenju svinja. Nužno je, da kod rješavanja agrarnog pitanja sudjeluje i nekoliko šumarskih stručnjaka te izaslanici šumskog vlasništva. Naš urođeni narodni elemenat, gospodari danas još dosta ekstenzivno, te su mu potrebne prostrane šumske površine za pokriće dnevnih potreba na drvu, paši i žirenju u blizini njegovih obitavališta. Kod rješenja šumskog pitanja u nas mora se uzeti veliki obzir na te okolnosti, te narodu udovoljiti današnjim njegovim potrebama. Svuda na svijetu jest poljodjelski stališ najkonservativniji narodni elemenat. Naš poljodjelski narod jest uz to individualno sebičan. Nema u njega ni malo altruizma, a vrlo malo smisla i svijesti o zajednici interesa, pa povodom rješenja toga pitanja moramo uzeti veliki obzir na to njegovo shvaćanje to prije, što sačinjava 80% svih državljana, dakle veliku većinu žiteljstva. Mi za danas još prema omjeru pojedinih stališa nismo država industrijalna nego skoro čisto poljodjelska, pa valja da uzimljemo veliki obzir na |