DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 18     <-- 18 -->        PDF

28â _ a-~ __


već jedan studij, a za taj se hoće vremena.


Ja sam već jednom javno istaknuo, da šumar ne dospijeva
biti lovac niti se uzgojem divljači baviti, a sada
dodajem, da još manje na književnost dospijeva.


Za književni rad treba uopće mnogo volje, a što i još
glavnije raspoloženja i vremena.


Bilo mi je u dužnosti, da o gornjem pitanju svoje
mnijenje istaknem, jer sam to još bivšem uredniku ovoga
lista sada nadsavjetniku gospodinu Kosoviću obećao.


Uređenje vlasništva, gospodarstva i uprave
sa sumama na području kraljevstva SHS.


A. Vlasništvo.
Uređenje šumskog vlasništva, gospodarstva i uprave u
kraljevstvu SHS. kao pitanje od eminentne važnosti, jest u
uzročnoj svezi sa rješenjem agrarnog pitanja. Rješavajući
kod nas pitanje zemlje mora se istodobno rješiti i pitanje
šume t. j . pitanje potreba državljana, napose poljodjelskog
stališa na drvu, paši te žirenju svinja. Nužno je, da kod
rješavanja agrarnog pitanja sudjeluje i nekoliko šumarskih
stručnjaka te izaslanici šumskog vlasništva.


Naš urođeni narodni elemenat, gospodari danas još
dosta ekstenzivno, te su mu potrebne prostrane šumske
površine za pokriće dnevnih potreba na drvu, paši i žirenju
u blizini njegovih obitavališta.


Kod rješenja šumskog pitanja u nas mora se uzeti
veliki obzir na te okolnosti, te narodu udovoljiti današnjim
njegovim potrebama.


Svuda na svijetu jest poljodjelski stališ najkonservativniji
narodni elemenat. Naš poljodjelski narod jest uz to
individualno sebičan. Nema u njega ni malo altruizma, a vrlo
malo smisla i svijesti o zajednici interesa, pa povodom rješenja
toga pitanja moramo uzeti veliki obzir na to njegovo
shvaćanje to prije, što sačinjava 80% svih državljana,
dakle veliku većinu žiteljstva. Mi za danas još prema omjeru
pojedinih stališa nismo država industrijalna nego skoro
čisto poljodjelska, pa valja da uzimljemo veliki obzir na