DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Cijelo pitanje bi se moglo detaljno riješiti na slijedeći način. U kraljevstvu SHS nalazimo danas više kategorija šumskog vlasništva. Imamo šume državne, imovinske, zemljišnih zajednica, crkvene, općinske, raznih korporacija, te privatne, bilo slobodne bilo opterećene različitim služnostima. Privatne i crkvene opet šume razlikujemo u mali i veliki šumski posjed. Pošto su do sada razne korporacije te privatni veleposjed sa šumom gospodarili u mnogo slučajeva loše, premda je država imala nadzor nad gospodarstvom u svim Šumama, a jer je nadzor nad tim šumama u opće teško provesti, ne bi se ni u buduće u njima mnogo bolje gospodarilo; nadalje od gospodarenja i proizvoda tih šuma nije imao do sada nikakove koristi narod napose poljodjelski, osim toga te šume nisu dovoljno zaštićivale opće šumsko-političke interese, stoga ih valja potpuno dokinuti te izvlastiti u prvom redu u korist šumskih općina, a u drugom redu u korist države,bilo uz primjerenu otštetu bilo bez ikakve otštete analogno agrarnoj reformi, koja će odrediti, kojima se veleposjednicima ima dati i kolika otšteta u novcu, a kojima ne ili pak svesti na stanoviti minimum njihovu današnju površinu šuma. Da se pitanje otštete može pravedno urediti po državu, općine i dosadašnje imovne općine te zemljišne zajednice, koje su gotovo svuda ostali prikraćeni prigodom provedenih segregacija na površini i kvaliteti šume, bezuvjetno je nužno, da se provede gdjegod je to moguće, t. j. gdje nije previše zamršeno a posao skopčan sa razmjerno prevelikim troškom, revizija segregacije. U onim pak šumama, koje su još i danas opterećene stanovitim služnostima valja provesti otkup tih služnosti bilo u gotovu novcu bilo u šumskom zemljištu. Znademo nadalje da mnoge zem. zajednice posjeduju i takova šumska zemljišta, na kojima nema nikakova drveta, a i takova zemljišta, koja su uslijed lošeg gospodarenja i neracionalne paše obrasla sa kržljavim šumskim raslinama te grmljem. Da se u buduće takova zemljišta privedu kulturi, a da pojedina šumska općina ne bi možda dobila šumsku površinu bez drva, trebala bi sva ovakova zemljišta uzeti država u svoje vlasništvo, pogotovo, ako se nalaze u |