DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 49     <-- 49 -->        PDF

, *


313


troškove u užem smilu. To ne možemo učiniti. Ali je pouzdano,
da su oni relativno umjereni, osobito prvi. Jer u
Bosni se drvo vozi po iznimnim tarifama, a jednako se ne
preopterećuje ni preko ugarske.1 Prema tome svi glavni
troškovi produkcije (osim onih posljednih) iznose 8,791 mil. K.
Ne računajući unutrašnje trgovine, nego ograničivši se samo
na vrijednosti izvoza, dobici privatnih šumskih poduzeća su
ovoje toliko visoki, da se može pouzdano odgovoriti na postavljeno
pitanje, t. j . da i suviše nerazmjerno visoki dio
dohotka bosanskog erara i radničkog faktora odlazi nezasluženo
na račun poduzetnika. Dakle jedan neobično veliki
protekcionizam industrije na račnn rentabiliteta i uspjeha
cjelokupne privrede!


Mjesto koje zauzima šumska ekonomija u narodnoj
privredi Bos. i Herceg, ne odgovara dakle ni iz daleka ni
njezinom opsegu po prirodnim predpostavkama, ni njezinom
razvoju i prometu. Imaterijalne koristi od šuma ostaju poradi
kulturnog i privrednog zaostatka zemlje samo potencijalne;
materijalne koristi su dovoljno vidne jedino u primitivnoj
tehnici zemlje, dok je ekonomski efekat ove šumske
privrede paradoksno neznatan; samo po svojim naturalnim
prihodima dosiže ovo šumarstvo izvjesnu visinu, koja odgovara
njegovom karakteru. To je konkretno stanje bosanskog
šumarstva. Trebalo bi još, da ga posmotrimo po predpostavkama
njegova daljnjeg razvoja, t. j . po odnosima pravnim
tehničkim i ekonomskim, koji su karakteristični za to
stanje. Tu ima vrlo mnogo zamršenih pitanja, vlasništva
(servituti i privatne šume), uređenja (mjerenja terena, taksacija
i uređenje posla , eksploatacije (ugovori sa firmama,
transportna sredstva), te vrlo važno pitanje održanja ekonomskog
kontinuiteta u materijalu i prihodu (u savezu sa
pitanjem pošumljivanja i zaštite terena). AH u sva ta specijalna
pitanja ne ću se upuštati u ovom općenitom dijelu
svojih ispitavanja. Dosta ako samo naglasim, da su ona
neriješena, nego zamršena čekaju na odgovor, pa da se vidi,
kako je težak i kompliciran šumski problem ove privrede,
a pod cijenu ovako malog ekonomskog uspjeha.


1 Uporedi: Hufnagl. Nochraals die bosn. Gefahr in oster. Forst u. Jagd


zeit v. J. 1903. Nr. 26.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 48     <-- 48 -->        PDF

\


U jednom kasnijem odjelku zadržatću se više na ovim
ugovorima. Ovdje ih navodim samo demonstrativno, da se
vidi, koliko je daleko otišla Bosna u razvitku svoje eksploatacije.
Prema njima se vidi, da je već prodano ono što je
najbolje i najunosnije, preko 313.000 ha najboljih četinara
i lisnatog drveta, najbližeg i najboljeg za eksploataciju sa
masom od preko 44 mil. m8 i godišnjim etatom manje
od preko 587.000 m.3 A bilansa izvanje trgovine pokazuje
nam najbolje, da se ova eksploatacija već odavno
vrši. Tako je izvezeno:


godine drveta i drvenih fabrikata: papira i papir, robe:
1905 4,9187 mil. q 26,166 mil. K
1908 6,6386 „ 33,055 „ 3,446 mil. K
1910 6,9437 „ 33,849 „ 3,372 „


Glavni sortimenat drveta je rezana roba (1910 g. 24,9
mil. K) ; zatim ´ građevno drvo, mnogo puta specijalni merkantilni
sortimenti. Prosječna vrijednost drveta bila je:
4,87—5,32 K pro q. Ali je ova cijena prije niska nego
normalna1.


Pa ako su i tačne sve cijene, ne stoji visina prometa
ni u kakvom odnošaju sa prihodom države. Nastaje pitanje,
nije li i ovdje onaj slučaj, da privatna poduzeća odnose
u svom dobitku jedan dio prihoda ostalih produktivnih faktora?
Da se može odgovoriti na ovo pitanje, potrebno je
prema gornjemu prihodu postaviti izdatke angažovane u
eksploataciji. Potrebno je zato znati visinu investiranog kapitala
u poilu. A to se u glavnom može uspostaviti. Tako je
do 1910 investirano za transportna sredstva: 24*3 mil. K i
za sve pilane 10,3 mil. K. Za 30 godina otplatio bi se sav
ovaj kapital sa rentom od: 1,988 mil. K (po formuli
r == K 0"op l´op" * , .


—i.Qp.´fc´i— ) Za radnike plaćeno je u jednoj
od najplodnijih godina 1907: 4,34; mil. K. Izdaci za drvo
eraru po ugovoru: 2,15 mil. K, po ofertu (javnom dražbom)
0*302 mil. K.4 Ostalo bi još da utvrdimo transportne i režijske


1 Cijenjeno je prema izvještaju sa željeznica. Ali su u statističkom uredu
u Sarajevn mogli da budu pod uticajem nizkih tržnih cijena u zemlji; pogotovo
nijesu bili dovoljno upućeni u ekstra sortimente bosanskog komercialnog drveta.


* Sve navodim prema izvještajima o upravi B. i H. g. 1906—1911.; te
Statist. Daten iiber B. u. H. 1912.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 47     <-- 47 -->        PDF

su određena za prodaju na veliko.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 46     <-- 46 -->        PDF

5io


C) Neprocjenjena šumska područja, koja




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 45     <-- 45 -->        PDF

^ " ^ 309
\
šumski kataster, da se prodaju.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 44     <-- 44 -->        PDF

308 ;


B) Šumska područja kod kojih je dogotovljen




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 43     <-- 43 -->        PDF

307




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 42     <-- 42 -->        PDF

306




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 41     <-- 41 -->        PDF

305




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 40     <-- 40 -->        PDF

304




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 39     <-- 39 -->        PDF

koji su još na snazi.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 38     <-- 38 -->        PDF

A) Ugovori o sječi drveta,




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 37     <-- 37 -->        PDF

301


nost samih šuma. Računamo li sa 2%..-3% kao šumskom
kamatnom stopom,1 to će kapitalizirana renta iznositi
112*63—13516 mil. K odnosno 60-6—72-8 K na ha za
godinu 1913 : 207,2—244-7 mil. K odnosno 117*9 K na
ha. Tolika bi bila po dohotku vrijednost svih državnih šuma
Bosne i Hercegovine; tu je kapital drveta i zemlje, tu je i investirani
kapital u šumu. I za svoje doba i ovu zemlju
svakako premalene cifre!


Sa ekonomskog gledišta posmatrane ne stoje privatne
šume ništa više od državnih. Po gdjekada su prihodi od
njih veći, ali je zato supstancija drveta i privredni kontinuitet
mnogo manje očuvan. Ovo posljednje vrijedi osobito
za gajeve. Gajevi u ostalom i ne spadaju u čisto šumsko
gospodarstvo, nego u mješovito gospodarstvo bosansku
težaka, u kome šumarstvo ima zadaću, da kao sporedna
grana pomaže stočarstvo i poljoprivredu.


Ima još jedan momenat, koji se ne smije zaboraviti,
kad se govori o šumskoj ekonomiji ove zemlje. Treba
objasniti zašto je tako mali efekat šumskog gospodarstva u
narodnoj privredi. Jer, poznata je stvar, da je Bosna razvila
na evropskom trgu drveta trgovinu velikog stila, da je
investirala relativno velike kapitale, uredila moderne naprave,
iskoristila i izvozila u masama. Da se dobije pregled


o iskorištavanju šuma B. i H. navodim ovdje ugovore, koji
su sklopljeni krajem 1913. godine, po kojima se vidi i
opseg iskorištavanja, trajanje i dohodak za državu.
A. Ugovori o sječi drveta, koji su još na snazi. (Str.
302—307.)
Radi poredbe navodim sada ne iskorištena područja,
koja su na prodaju određena.


B. Šumska područja kod kojih je dogotovljen šumski
kataster da se prodaju. (Str. 308—309).
C. Neprocjenjena šumska područja, koja su određena
za prodaju drveta na veliko. (Str. 310-311).*
1 Za pravo bi morali računati sa još manjom kamatnom stopom, jer se
bos. herc. šumarstvo da daleko više intenzivirati i njegove vrijednote rast će bržje
nego u evropskim šumarstvima. — Ipak ostajemo kod ove svuda uobičajene
stope.


2 Prema zvanlčnim podacima pokupljenim kod zemaljske vl.de u Sarajevu. , ,


I




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 36     <-- 36 -->        PDF

institucijama. Službena statistika ga cijeni na 522.190 K.
Ostali naturalni prihodi od šuma vode se u urednim gospodarstvima
kao sporedni prihodi. Tu spadaju žir i drugi plodovi,
šiška, kamen, lov i ribarstvo.1 Svi su ti prihodi več
izraženi ovdje u novčanom prihodu. — Ostaje još jedno
šumsko vrelo prihoda, koje ovdje nije nikako sporedne naravi,
to je šumska paša. Važnost te paše očita je već po
onome što sam iznio u jednoj ranijoj glavi o stočarstvu.2
Da se ocijeni vrijednost toga prihoda, potrebno je ponajprije
utvrditi onaj broj stoke, koji je ovisan o šumskoj paši.
Poradi udaljenosti i boljeg obrasta erarnih šuma, služe one
u manjem opsegu za pašu, od privatnih. Tako možemo računati
da od : 1,309 mil. goveda, 2,499 mil. ovaca i 1,447
mil. koza Bosne i Hercegovine ovisi: 0 8 mil. koza cijelu
godinu, I Va mil. ovaca V4 godine, % mil. goveda % godine
od državne šumske paše. Vrijednost paše utvrdit ćemo u ovom
slučaju prema visini kapitala, koji se njome podržaje. Računajući
sa kvalitetom i niskim cijenama, iznosi taj kapital oko
25 mil. K. Računajući sa 2% rentabilitetom bosanskog stočarstva,
mogli bi postaviti vrijednost paše kao interes toga
kapitala, odnosno redovnu godišnju rentu od V« m^- K.
Ali ako uvažimo faktično gospodarenje u Bosni i cijenu,
koja se stočarstvu pridaje, bez obzira na njegov rentabilitet,
možemo računati sa 3—4%. Pa nećemo pogriješiti ako cijenimo
vrijednost šumske paše na 0-8 mil. K.


Iz gornjih razlaganja se može ustanoviti prihod bosanskih
državnih šuma u brojevima. On iznosi, ako sumiramo
sve spomenute vrijednosti : 3-379 mil. K u ranijim
godinama odn. 6,218 mil. K u g. 1913. Relativni prihod
prema tome , 1-82 K odnosno 3,16 K Razumljivo je da
se ne da sve supsumirati pod ove brojeve i da je vrijednost
faktičnog prihoda u svemu ipak veća. Uza sve to ostaju
ovi mali brojevi pozitivno mjerilo za mali privredni efekat
bosanskog šumarstva. To će se najbolje vidjeti, ako pokušamo
prema ovome konkretnom prihodu ustanoviti vrijed


1 Šumsko đubre (Streunutzung) nije ovdje poznato.
2 Koze žive skoro isključivo od šumske paše. Za ovce ima ona manjeg
značenja. Ali su bosanske iume pune enclava i prelaze na svojim granicama u
brdskt pašnjake, tako da ih je teško izlučiti iz područja paše. Goveda se zadržavaju
u šumi za vrijeme dok je šuma bogatija travom, pupovljem i listom
od okolnih njiva. To je obično u ranom proljeću i ljetu.





ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 35     <-- 35 -->        PDF

U poredbi sa njihovom raširenošću ne zauzimlju međutim
šume B. i H. u ekonomskom životu zemlje ni iz daleka
onaj položaj, koji bi im trebao pripadati. Kao radna
središta dolaze one posve u pozadinu. Po statistici stanovništva
od 1910 g. zabavljen je samo 1,16 ´/<>. stanovništva
u šumarstvu i industriji drveta (i papira). Statistika posljednjeg
doba pokazuje godinu 1907. kao jednu od najpoštenijih
u šumskom prometu. Pa ni tada ne okupira šumska
industrija nego 6926 radnika sa godišnjim prihodom od
4,34 mil. kr, odnosno 629 kr. na glavu.1 Jedna četvrtina tih
radnika bili su doseljenici iz Austro-Ugarske monarhije.
Jednako je slab financijski efekat b. h. šuma. Još g. 1905.
iznosili su primici od šumarstva 3,014.540 K a izdaci državnog
proračuna 1,875.550 K. Otuda cijela aktiva 1,156.990


K. Pretpostavivši površinu šuma od 1.857550 ha, to odgovara
relativnom prihodu od 0*95 K na ha. Dakle prihodi,
koji daju jedva 2% od onoga što su u to doba davale
moderno uređene šume (Saske, Badena, Wirtemberga i. dr.)
U zadnje vrijeme su se povećali doduše i prihodi b. h.
šuma. Tako je čisti dobitak iznosio 1909 g. : 1,432 mil. K
a 1913 g. : 3,596 mil. K, ili 1,86 Kr. na ha.2 Ali i pored
svega toga pokrivale su i te godine b. h. šume jedva 470
zemaljskog proračuna.
Ali da se ustanovi totalno ekonomski uticaj šuma u
zemlji, nije dovoljno da se ograničimo samo na ove prihode
u novcu, jer Bosna je još uvijek zemlja naturalne privrede.
A zemlje sa primitivnim i naturalnim gospodarstvom računaju
više sa šumskim /prihodima u maturi nego u novcu.
Zato je na mjestu, da se i opet dotaknemo servitutnog drveta


b. h. šuma. Ja cijenim vrijednost toga drveta na 0´9 mil. K.8
Uz to pridolazi još vrijednost onog drveta, koje se izdaje
svake godine besplatno: općinama, privatnicima i kulturnim
1 Uporedi ovdje i primjere brdskog gospodarstva iz pređašnje glave.


2 Uporedi Budget der Verwaltung in B u. H. JB. 1909—1913. - Ovo
naglo povećavanje prihoda treba tumačiti prije privođenjem novih kompleksa
eksploataciji nego podizanjem intenziteta same privrede.


3 Računajući sa nižim kvalitetom servitutnog drveta — ponajviše bukva
od 7 cm. o vršne debljine na više, — minimalnom novčanom snagom bosanskog
težaka, malim potraživanjem servitutnog sortimenta na trgu, nezgodnim transportnim
prilikama, ja som uzeo cijenu od 0-50 K po ms kao podlogu za
procjenu. Vladin izvjestitelj je računao sa 185 K na m" na panju. Ja mislim
da je to previsoka cijena; po gotovu dok se računa za prodano prima
tehničko drvo po ugovoru 1,48 K, a po ofertu 3,14 K.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 34     <-- 34 -->        PDF

m


Prve, imaterijalne koristi od šuma. Od velikog značenja
je ovdje, uz ovo kulturno stanje naroda i karakter
terena, jedina zaštita terena, da se očuva u produktivnom
stanju. Sve druge imaterijalne koristi su za ovu zemlju
više koristi budućnosti, koristi samo potencijalne prirode,
koje će istom u kasnijem kulturnom razvitku zemlje doći do
svog pravog izražaja.


Protivno tome posve su evidentne materijalne koristi
od šuma. istina je doduše, da Bosna nema visoko razvijene
industrije i da je njezin promet i odviše ograničen. Ali ipak
ima ovdje kao i svuda izvjesnog tehničkog života: ima izvjesnih
industrija u razvitku i ima neke saobraćajne, građevne
tehnike i prometa. To traži relativno veliki konzum
drveta. A on sav, od željezničkih pragova pa do radničkih
kuća, pokriva se iz domaćeg šumarstva. Osim toga sav obrt
i svi zanati: bačvarski, kolarski, stolarski, građevni i dr.
konzumiraju veliku množinu tehničkog drveta. Ali sve nadmašuje
i po svojim potrebama i po svom socijalnom značenju
poljoprivreda, koja je ovdje kao rijetko na kom mjestu
toliko vezana za šumu. Da se ilustrira taj odnošaj dovoljno
je istaknuti, da samo erarne šume daju težacima 1,800.000
m3 servitutnog drveta svake godine.1


1 Po zvaničnim datama izdavano je servitutnog drveta 1,296 mil. m.3 (Upor.
izv oupr. B. i H. P. 111.) Ova cifra je i suviše netačna. Ona je uzeta po izvještajima
šumskih organa, koji se sastavljaju na temelju lugarskih knjiga o servitutnom
drvetu. Međutim je i taksacija kako je vrše neuki lugari netačna, a osim
toga veliki dio šume se posječe bez ovlaštenja lugara i ostane neunešen u njihove
kn ige. Zato mislim, da se gornja data moraju ispraviti procjenom drveta,
koje se doista troši. Broj poljodjelskog stanovništva može se ustanoviti sa
1,676.690, a ono sve ima pravo servituta (uz male izuzetke). Ako računamo, da
dolazi 10 duša na jednu kuću, što je valjda i previše, to odgovara lb7669 kuća.
Od tih su najmanje % smještene u krajevima bogatim šumom (možda i više,
jer šumski su krajevi gušće naseljeni od Krša), i troši u najmanju ruku 20 m>
drveta na godinu. U gospodarstvima, koja sam ja ispitivao troši se znatno više.
U većini slučajeva što sam opažao izgori: ´Aj godine po 1 tovar na dan, ´/>
godine po ´/„ tovara na dan. To je u svemu 270 tovara na godinu. Računajući
tovar sa 0*2 pr. m. to iznosi 54 pr. m. ili preračunato sa 0-7 u. m3 = 37*8 m.
m3. Radi bolje pouzdanosti, jer ovo je još u«ijek samo okularna procjena, uzeo
sam ipak 20 m3. (U operatu za uređenje ugovornog područja H. I. A. G. Una,
u Kozari uzet je kvantum, od 25-34 m3 na svako ognjište, a i to je premalo).
Otuda njihov godišnji konzum 2,235.586 m3. A računamo li za područje Krša
samo ´/t konsuma, to iznosi sva potreba drveta 2,515.034 m\ (Ovaj veliki
kvantum lako je objasniti načinom loženja u bosanskim kućama, gdje na otvorenom
ognjištu gore cjepanice po cio dan). Od ove množine drveta pokrivaju
privatne šume, koje su djelomično slobodne, djelomično opterećene servitutima
najviše ´/« Prema tome liferuju državne šume B. i H. najmanje 1,8 mil.
m3 drveta; dakle za 0*5 mil. m3 više nego po zvaničnom izvještaju.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Šumski poslovi i prerađivanje drveta donose njemačkim
radnicima godišnje 800 milijuna maraka.1 Uočimo li još one
sporedne koristi od šuma koje je približno teško obilježiti
ciframa, kao: pomoć poljodjelstvu; suho drvo (Leseholz),
jagode, gljive, lov, ribarstvo, pašu, list, đubre i dr. to će
korist od šuma stajati objektivno na zamjernoj privrednoj
visini. Taj fakat je vrlo dobro postavljen i onim visokim
ciframa, kojima šume participiraju na narodnom gospodarstvu
pojedinih država. Za primjer ističemo njemačke šume,
koje Mamen cijeni na 25 milijardi maraka.


Prema izloženim činjenicama imaju šume svoje posebno
mjesto u narodnoj privredi: visoko su cijenjene i posebno
proračunane, odstupajući od normalne bankovne kamatne
stope i računajući sa 1—1-5% niže po tako - zvanoj šumskoj
kamatnoj stopi fPresler), računajući posebno sa vrijednostima
budućnosti (Erwartungswert der Waldwertrechnung).
Ipak se uza sve to i u šumskom gospodarstvu mora« imati
ekonomski princip i paziti na granicu rentabiliteta.


Posmotrimo sada šumsku ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Ona je već po prirodi zemlje opredjeljena da postane
jednom od glavnih grana bos. herc. privredi. Sa 42°/«
brdskog šumskog zemljišta, glinenastog i humoznog sastava,
— izuzevši krš — klimatski. topla i vlažna, Bosna
je od prirode određena da daje 50% svoje površine u
šumsku privredu. I ta se relacija održala i do danas, tačnije
49-32% odnosno 2,516.827 ba. Pa i po vrsti drveta
spadaju ove šume u bolje; u državnim šumama ima


110.858 ha. čiste rastovine, 282.343 ha. čistih četinara,
113.076 ha. mješovite šume jelove i bukove, 188.260 ha.
mješovite rastove i bukove šume (po Petrašeku). Od državnih
šuma otpada 1*3619 mil. ha. na visoke, 0-344 mil. ha.
na niske šume, a 0-212 mil. ha. na šikaru. Od svih šuma
su 75-64% državne. Sam je kvalitet šuma svakako niži.
To svjedoči veliki procenat zapuštene šikare; a to je jasno
i po karakteru prezrelih i razrijeđenih visokih prašuma. Uza
sve to razumljivo je i prema gornjemu, kako bi dalekosežno
značenje mogla da ima šumska ekonomija u narodnoj privredi
ove zemlje. Pa ipak konkretno stoji stvar drukčije.
1 Uporedi: Mamen: Die Bedeutung des Waldes P. 33. id. Revue des eaux
et forefs 1913. Le mouvement forestier a . étranger P. 737.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 32     <-- 32 -->        PDF

relativno, prema padanju kupovne snage novca, nego i stalno
preko toga. U malim seoskim gospodarstvima održatće međutim
i drvo za ogrjev svoju potpunu vrijednost. Kulturni
razvoj ne će zato umanjiti tehničko značenje drveta, nego
će ga prije povećati.


Poradi svojih tehničkih svojstava postalo je drvo neobično
važan predmet narodne privrede. Ono reprezentira
cijenjene privredne vrijednosti, postaje predmetom moderno
uređene produkcije i velikog prometa, angažuje vrlo mnogo
ljudskih snaga i participira u privatnim i u državnom gospodarstvu
vrlo visokim ciframa. Šumska produkcija je doduše
još uvijek pretežno naturalna i konservativna. Ona radi
sa visokim kapitalom osobito u materijalu a ekstenzivna je
po upotrebi ljudske snage i spora u vremenu, računajući
vijekovima i decenijima, a negodinama. Uza sve to je ona
važno vrelo zarade i postepeno raste u svom intenzitetu. Po
njemačkoj statistici stanovništva okupirala je njemačka industrija
drveta još 1882 g. 1.375 miliona stanovništva. 1895.
živilo je oko 5% njemačkog stanovništva ili direktno od šumarstva
ili crpeći svoj dohodak u poslu oko prerađivanja drveta.1
Mamen cijeni broj šumskih radnika Njemačke na 500.000.2 Veliko
ekonomsko značenje Šuma pokazuje vrlo jasno statistika
produkcije i prometa. Njemačka produkcija drveta je godišnje
54 mil. m8 bivša Austro Ug. 61, a Rusije 270 mil. m3. Za izdržavanje
evropskih željeznica ode 30 mil. m3 drveta u podvlake.
Za svjetskumdustriju papira trebalo je 1913 g. 38 mil. m8
drveta. U evropskom prometu dosiže drvo vrijednost od 1*5
milijarde maraka. U Finskoj odpada polovica izvoza na drvo;
Rusija i bivša Austrougarska i Švedska pokazivale su 1909 g.
aktivu od: 269, 209, 143 miliona kruna; Njemačka, Francuska,
Italija pasivu od: 324, 122,119 milijona kruna. Ovim
visokim ciframa odgovara jednako i financijalni uspjeh šumske
ekonomije. Po Mamenu iznosi čisti prihod njemačkih šuma
Vi milijarde maraka, a jedno od najekstenzivnijih šumskih
gospodarstava, državne ruske šume nosile su još 1911 g."
235 mil. fr.


1 Pritom treba imati na umu, da Njemačka ima svega25°/„ šume, ili 026 ha
na 1 stanovnika. Uporedi: Eredres: Handbuch der Forstpolitik. Berlin 1905.


1 Mâmmnen: Bedeutung des Waldes insbes. im Kriege. Dresden und


Leipzig 1916. P. 35.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 31     <-- 31 -->        PDF

binu) prema 55—60% na slobodnom terenu.1 Ipak je
pogrešno misliti, da šumama pripada kakva važnost kad se
radi o vodenim katastrofama. Jer šume jedva ako izazivaju
kakvu razliku od nekoliko milimetara padanja, a to jevkad
se radi o velikim vodenim prolomima neuračunjivo. Sume
štite više mehanički. One vežu korjenjem i pokrovom gornji
plodni sloj zemlje, da ga ne odnese voda. Štite tako od bujica,
erozivnog djelovanja vode, da ne odroni i ne odplovi
zemlju. Jednako štiti šume od živog pjeska, a kulture i naselja
od lavina i bura. U takome slučaju postaju šume zaštitne,
a zemljišta na kojima su takove šume apsolutno
šumska zemljišta.


Higijensko i estetsko značenje šuma je u doba sveopće
industrijalizacije i svuda uvaženo. (U higijeni se šume cijene
poradi čistoće zraka, a ne poradi ljekovitosti.)


Prema gornjemu je imaterijalna važnost šuma svedena
u dosta umjerene granice. Uza sve to podiže se njezina cijena
i kad je posmatrana i samo sa ovog gledišta stalno
i rapidno; osobito u kulturnom svijetu, koji je osjetio šta
znači doista biti bez šuma. Pokret za restauraciju i konserviranje
šuma dobio je tako značaj jednog sveopćeg međunarodnog
kulturnog pokreta.2 Pitanje materijalne koristi šuma
postaje zato jedan pozitivan kriterij i za nas.


Bitna korist od šuma je materijalne naravi: korist od
drveta i izvjesnih sporednih produkata iz šume.
Korist od drveta je raznostruka : u tehničkom i privrednom
smislu.


U modernoj tehnici je drvo mnogo izgubilo od svoje
cijene. Ugljen i željezo su ga potiskivali sve više natrag.
Ovo osobito vrijedi za gorivo drvo. Tehničko drvo zadržaje
međutim i dalje svoju vrijednost i ona stalno raste, jer je
potreba tehničkog drveta sve veća i vrlo teško je nadoknadiva.
To je očito prema cijenama drveta, koje rastu ne samo


´ Usporedi: Wang: Wildbachverbauung S. 95. — Vidi Tolsky´ Uber En
fluss des Waldes an Bodenfeuchtigkeit. Prema Cieslaru. Zentr. Blatt f. d. gesamte
Fcrstwesen. 1916.—3/4.


2 Na zadnjem internacionalnom šumskom kongresu u Parizu izneseni su
napose zahtjevi za pošumljivanjem, internacionalnim izučavanjem influenciie
šuma na režim voda, osnivanjem narodnih parkova i dr. Ministar Klemantel czoznačio
je tom prilikom nerazunamo iskorišćivanje šuma, kome su one postale
velike žrtve jedne rđavo shvaćene civilizacije, svjetskom opasnošću. (Doslovno:
Le monde périra faute de bois!) — Vidi: Revue des eaux et forets Le congres
forestier international). Paris 1913. P. 395.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 30     <-- 30 -->        PDF

U imaterijalnu korist od šuma računa se njihov klimatski
uticaj, uticaj na reguliranje voda, zaštita terena i naselja
i njihovo estetsko i higijensko značenie po stanovništvo.


Prvo je dakle klimatsko pitanje šuma. Predaja i komocija
u ispitivanju bili su uzrokom, da su se do u najnovije
vrijeme svi nepoznati uzroci klimatskih promjena prenosili
na šume. Cijele zemlje kao : Palestina, područje Tigrisa i
Eufrata, Dalmacija i Hercegovina, zapadna Bosna, pa čak i
ruske stepe samo zato stoje tako nisko sa svojim poljskim
kulturama, što su devastirane šumski: „Konsekvencija svih
konsekvencija je sve rapidnije opadanje poljoprivredne produkcije,
dok ne opuste cijeli komadi zemlje."1 Istorija i putopisci
sve je angažovano da dokaže ovu istinu. Šuma je u
očima svijeta uzrokom i periodičnim promjenama u kontinentaloj
klimi : šuma sad povećaje, sad umanjuje množinu
padalina, kako kad tumaču ustreba. — Novija šumsko metereološka
ispitavanja izbrisala su međutim skoro posve klimatsko
pitanje šuma. U šumi je doduše za koji grad manje
ekstremnih temperatura, ali srednjogodišnja temperatura uzduha
u šumi diferira jedva za koju desetinu grada od one
u otvorenim mjestima. A slično je i s temperaturom zemlje.
Šumski uzduh je poradi jake transpiracije nešto vlažniji.
Nešto vlažniji^ morao bi biti i radi opadanja maksimalnih
temperatura. Šuma ustavlja uz to vlažni uzduh, koji je provejava
; ali samo minimalna množina uzduha, koji nosi vlagu,
prolazi kroz šumu , sve drugo struji iznad šume. Množina
padalina zavisi zato u glavnom od vjetra i konfiguracije tla,
a ne od šuma. I sve ono što se pripisuje šumama u ovom
pogledu treba u glavnom prenijeti na konto ovih dvaju
faktora. Danas smo na čisto stijem, da ne može biti govora


o kakvom klimatskom djelovanju šuma na daljinu. (Schwappach:
Forstpolitik etc. Leipzig 1894.)
Pozitivan je uticaj šuma u regulaciji voda i zaštiti. Šuma
zadržava svojim krošnjama padaline, šumsko zemljište apsorbuje
mnogo vode, i zadržava je da ne otječe, nego prodire
u dubinu. Isparivanje zemlje je u šumi manje, a potreba
vegetacione vode veća. Koeficijenat otjecanja uzima
se u šumi sa 450/° (uračunavajući u to i prodiranje u du-


Usporedi: Wang, Qrundriss der Wildbachverbauung I.Wien 1901. —S.78




ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Nabacio sam tu eto nekoje misli u pogledu reforme
vlasništva, organizaciji službe i rada, te gospodarstva šumskog
u želji, da se to pitanje što bržje i bolje na korist
sviju riješi.


Privredni problem Bosne i Hercegovine.


Napisao šum. inž Dr. I. Zubović.


U čemu je problem.


Šumska ekonomijam


U prva tri poglavlja opisao sam i iznio glavne pojave
bosanske privrede i uočio one momente, koji su karakteristični
za njezin razvitak u cijelosti. Za ovo doba (pred rat
1914). Zato treba da to isto učinim za šumsku granu bosanske
privrede. Jer u jednoj zemlji sa pretežno naturalnom
produkcijom, u kojoj je 50% površine pokrivene šumom,
zauzimlje šumska ekonomija svakako toliko odlično mjesto,
da je možemo zasebno obraditi. Ipak se u ovom poglavlju
gdje se radi o izlaganju privrednog problema u cijelini ograničujem
samo na osnovne momente, koji su odlučni za značenje
bosanskih šuma u narodnoj ekonomiji; ostalo, objašnjenja
i razvoj do današnjeg stadija, obradiću u poznijim
glavama.


Mišljenja o značenju šuma u narodnoj privredi danas
su, prilično utvrđena u nauci. Uza sve to u javnosti: u
štampi, među inteligencijom, u narodu ima toliko različnih
shvatanja, najoprečnijih i najneosnovanijih u ovom pitanju,
da se stanovište javnog mišljenja može nazvati nastranim
i konfuznim. Radi toga moramo u izučavanju privrednih
problema prema šumskoj ekonomiji da postavimo ponajprije
izvjesne kriterije, koji mogu vrijediti kao pouzdani i od
kojih ćemo polaziti u svom ispitivanju.


Kao mjerilo vrijednosti šuma u nacionalnoj ekonomiji
uzima se danas korist, koju one donose : imaterijalna i mamaterijalna.


1 Odlomak iz veće radnje pod gornjim naslovom, koja je izlazila u »Novom
Delu" u Sarajevu. 1918/19.