DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 31 <-- 31 --> PDF |
binu) prema 55—60% na slobodnom terenu.1 Ipak je pogrešno misliti, da šumama pripada kakva važnost kad se radi o vodenim katastrofama. Jer šume jedva ako izazivaju kakvu razliku od nekoliko milimetara padanja, a to jevkad se radi o velikim vodenim prolomima neuračunjivo. Sume štite više mehanički. One vežu korjenjem i pokrovom gornji plodni sloj zemlje, da ga ne odnese voda. Štite tako od bujica, erozivnog djelovanja vode, da ne odroni i ne odplovi zemlju. Jednako štiti šume od živog pjeska, a kulture i naselja od lavina i bura. U takome slučaju postaju šume zaštitne, a zemljišta na kojima su takove šume apsolutno šumska zemljišta. Higijensko i estetsko značenje šuma je u doba sveopće industrijalizacije i svuda uvaženo. (U higijeni se šume cijene poradi čistoće zraka, a ne poradi ljekovitosti.) Prema gornjemu je imaterijalna važnost šuma svedena u dosta umjerene granice. Uza sve to podiže se njezina cijena i kad je posmatrana i samo sa ovog gledišta stalno i rapidno; osobito u kulturnom svijetu, koji je osjetio šta znači doista biti bez šuma. Pokret za restauraciju i konserviranje šuma dobio je tako značaj jednog sveopćeg međunarodnog kulturnog pokreta.2 Pitanje materijalne koristi šuma postaje zato jedan pozitivan kriterij i za nas. Bitna korist od šuma je materijalne naravi: korist od drveta i izvjesnih sporednih produkata iz šume. Korist od drveta je raznostruka : u tehničkom i privrednom smislu. U modernoj tehnici je drvo mnogo izgubilo od svoje cijene. Ugljen i željezo su ga potiskivali sve više natrag. Ovo osobito vrijedi za gorivo drvo. Tehničko drvo zadržaje međutim i dalje svoju vrijednost i ona stalno raste, jer je potreba tehničkog drveta sve veća i vrlo teško je nadoknadiva. To je očito prema cijenama drveta, koje rastu ne samo ´ Usporedi: Wang: Wildbachverbauung S. 95. — Vidi Tolsky´ Uber En fluss des Waldes an Bodenfeuchtigkeit. Prema Cieslaru. Zentr. Blatt f. d. gesamte Fcrstwesen. 1916.—3/4. 2 Na zadnjem internacionalnom šumskom kongresu u Parizu izneseni su napose zahtjevi za pošumljivanjem, internacionalnim izučavanjem influenciie šuma na režim voda, osnivanjem narodnih parkova i dr. Ministar Klemantel czoznačio je tom prilikom nerazunamo iskorišćivanje šuma, kome su one postale velike žrtve jedne rđavo shvaćene civilizacije, svjetskom opasnošću. (Doslovno: Le monde périra faute de bois!) — Vidi: Revue des eaux et forets Le congres forestier international). Paris 1913. P. 395. |