DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1919 str. 36 <-- 36 --> PDF |
institucijama. Službena statistika ga cijeni na 522.190 K. Ostali naturalni prihodi od šuma vode se u urednim gospodarstvima kao sporedni prihodi. Tu spadaju žir i drugi plodovi, šiška, kamen, lov i ribarstvo.1 Svi su ti prihodi več izraženi ovdje u novčanom prihodu. — Ostaje još jedno šumsko vrelo prihoda, koje ovdje nije nikako sporedne naravi, to je šumska paša. Važnost te paše očita je već po onome što sam iznio u jednoj ranijoj glavi o stočarstvu.2 Da se ocijeni vrijednost toga prihoda, potrebno je ponajprije utvrditi onaj broj stoke, koji je ovisan o šumskoj paši. Poradi udaljenosti i boljeg obrasta erarnih šuma, služe one u manjem opsegu za pašu, od privatnih. Tako možemo računati da od : 1,309 mil. goveda, 2,499 mil. ovaca i 1,447 mil. koza Bosne i Hercegovine ovisi: 0 8 mil. koza cijelu godinu, I Va mil. ovaca V4 godine, % mil. goveda % godine od državne šumske paše. Vrijednost paše utvrdit ćemo u ovom slučaju prema visini kapitala, koji se njome podržaje. Računajući sa kvalitetom i niskim cijenama, iznosi taj kapital oko 25 mil. K. Računajući sa 2% rentabilitetom bosanskog stočarstva, mogli bi postaviti vrijednost paše kao interes toga kapitala, odnosno redovnu godišnju rentu od V« m^- K. Ali ako uvažimo faktično gospodarenje u Bosni i cijenu, koja se stočarstvu pridaje, bez obzira na njegov rentabilitet, možemo računati sa 3—4%. Pa nećemo pogriješiti ako cijenimo vrijednost šumske paše na 0-8 mil. K. Iz gornjih razlaganja se može ustanoviti prihod bosanskih državnih šuma u brojevima. On iznosi, ako sumiramo sve spomenute vrijednosti : 3-379 mil. K u ranijim godinama odn. 6,218 mil. K u g. 1913. Relativni prihod prema tome , 1-82 K odnosno 3,16 K Razumljivo je da se ne da sve supsumirati pod ove brojeve i da je vrijednost faktičnog prihoda u svemu ipak veća. Uza sve to ostaju ovi mali brojevi pozitivno mjerilo za mali privredni efekat bosanskog šumarstva. To će se najbolje vidjeti, ako pokušamo prema ovome konkretnom prihodu ustanoviti vrijed 1 Šumsko đubre (Streunutzung) nije ovdje poznato. 2 Koze žive skoro isključivo od šumske paše. Za ovce ima ona manjeg značenja. Ali su bosanske iume pune enclava i prelaze na svojim granicama u brdskt pašnjake, tako da ih je teško izlučiti iz područja paše. Goveda se zadržavaju u šumi za vrijeme dok je šuma bogatija travom, pupovljem i listom od okolnih njiva. To je obično u ranom proljeću i ljetu. |