DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Š54 preranom pomlađenju i to pomoću podstojne sastojine. E. André je 1832. godine kazao slijedeće: Tko svoje šume pravilno proređuje, ne treba se bojati bure, a pomladenje može imati kada i kako on hoće. Smjesom raznog drveća, nastalom u šumi pomoću malih sastojina postignemo, da kalamiteti, nastali insektima, snijegom, burom, ne prelaze granica jedne male sastojine. Pomladenje je naravno pod zastorom, te nam donaša i sve prednosti istog, ali bez onih njegovih velikih pogriješaka otezanja i nejednoličnosti. Vrijeme pomlađenju može odrediti uređenje šuma ; ono će malu sastojinu naći za to uvijek spremnom. Slobodno stojeće staro stabalje rodi ćešće i bo . gatije plodom, dok podstojna sastojina čini, da je tlo za primanje sjemena uvijek spremno. Od stabalja male sastojine moraju se u rodnoj godini polovica njih isjeći i panjeve im iskrčiti i to na jednom njenom dijelu ili na čitavoj površini nakon opadanja sjemena kod omorike i bora također kratko vrijeme prije opadanja sjemena), podstojnu sastojinu treba isto iskrčiti, u koliko nam se ne čini potrebna za zaštitu pomlađenja. Gdje krčenjem tlo za pomladenje nije dovoljno pripravljeno, može se to posebnim spravama učiniti. Sva bi naša dosadanja iskustva naravnog pomlađenja morala biti lažna, ako se ovim načinom ne bi čitava površina temeljito naplodila. Jednom ili dvjema sječama odstrani se stara sastojina sasma, a pomladenje male sastojine može biti u 5—6 godina dovršena. Eventualno zaostali dio podstojne sastojine, koja je služila kano zaštita, neka se isiječe, iza kako je njoj namijenjenu zadaću ispunila. Gdje je nadopunjenje potrebno, neka se to učini sa istom vrsti drveća. Ovaj način naravnog pomlađenja je brz, siguran i lagan, te tako odgovara svim zahtjevima, koji se stavljaju na jedan uzgoj šuma, koji se temelji na renti i zakonima prirode. Prvi prigovor protiv tog novog gospodarenja bit će, da veličine površina malih sastojina zahtijevaju veliku množinu puteva i prosjeka. Promatramo li današnja šumska gospodarstva, u kojih njega pomladka, t. j . prorede i progale stoje na visini današnjih zahtjeva, vidimo, da ista nisu bila prisiljena današnje sastojine prosjeci, i tim načinom njihove najdublje dijelove učiniti pristupačnima. Veličin a povr |