DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 20 <-- 20 --> PDF |
356 0´3 hektara, imade već šumu malih sastojina. Uređenju šuma treba prepustiti, da se snađe s ovim novim jedinicama, koje sebi za volju nešmije da odstrani ili da ih zanemari. Očevidno raste potreba i uporaba malih sastojina, čim je toplija klima, čim je bolje tlo i čim je veča množina vrsta drveća, koje šuma u sebi krije, a zaslužuju, da ih se uzgaja. U amerikanskoj šumi, bogatoj na vrstama drveća, može se oblikom šume malih sastojina najbolje predočiti prvo, uzdržanje raznih vrsta, a drugo, osnivanje i uzgoj tih sastojina. C. A. Schenk u Biltmore kaže u svojoj Silviculturi 1904: „Amerikanski šumari ne će dugo vremena imati prilike provađati prorede." Gdje bi za uzdržanje željenih vrsta u borbi protiv premoćnih nepotrebnih stabala bile nužne prorede, morati će izostati, s razloga veličine površina, skupoće radnih sila, množine korova i što se tako dobiveni materijal ne će moći odpremiti. Skupocjene će vrste drveća biti opet potištene od velikog broja manje vrijednih. Ovaj problem riješava samo čist a sast o j i n a, kojoj je preteča čista sječa sa umjetnim osnivanjem sastojina sadnjom biljaka ; malom sastojinom ograničujemo čiste sastojine na prostor, koj im dozvoljava zakon prirode, osjegura nam uzdržanje vrijednih vrsta drveća i omogućuje provedbu čišćenja, prorede i prozrake. U šumi druge generacije može se istom misliti na naravni način pomlađenja ovih malih sastojina. Za istočno azijsku šumu, kano najbogatijoj vrstam? vrijedi to isto. Svi tamo poduzeti pokusi naravnog pomlađenja u grupama, u smislu Geyerovom nisu uspjeli radi prevladanja manje vrijednih vrsti drveća (korov), prije svega bambusa, kano što i u nemogućnosti, da se očekivana renta šume ne potroši njenim vlastitim uzgajanjem, braneći plemenitu vrst drveća od korova. Samo čistom sječom i bezodvlačnim pošumljenjem površine male sastojine sa jednom vrsti drveća, može se postići uspješna borba protiv svih manje vrednih vrsti drveća, a njega može bit tim laglja i jeftinija. Prije svega trebalo bi provesti pošumljenje pustih površina, stepa, perija, pješćara i močvara po sistemu malih sastojina; odgoj za pomlađenje pruža nam uz druge prednosti još i tu da će nam kasnije provađanje pomlađenja bez čiste sjeće zapriječiti ponovno opustošenje površine. / |