DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 34 <-- 34 --> PDF |
svaka imovna općina dobila mnogo manju zalihu negoli država. Jedino Ličani nisu pristali na diobu i danas uživaju šume po starim pravicama. Vrijednost svih 11 imovnih općina bila je procijenjena na 128 i pol milijuna forinti. Interesenti su bili država i narod. Najmanje moralno, ako država ide za tim, da svoje državljane prikrati Po krajišnike bi bilo najbolje, da do otkupa šumskih služnosti nije došlo, jer bi po tom i danas uživali šumu besplatno i u punoj mjeri. Pravnu ili upravnu zajednicu svih imovnih općina zabacuje autor. Tako u glavnom Nanicini. Ta brošura, koja je pisana velikom ljubavi za narod i za njegove imovne općine, izašla je pred više od 20 godina, ali kritike o njoj nisam još nigdje čitao. Ta Khuen ju je zaplijenio. Anonimni pisac u „Šumarskom listu" godine 1889. br. 8 zagovora bolje grupiranje imovnih općina i s tim spojenu administrativnu reformu. Ja sam u nepotpisanoj brošuri „Reorganizacija krajiških imovnih općina" od god. 1914. (Zagreb, Dionička tiskara, preštampano iz „Hrvatskog Pokreta" god. 1914. br. 101) zagovarao potpunu reorganizaciju krajiških imovnih općina, koja bi bila u ovom. a) bolje grupiranje imovnih općina, b) savez imovnih općina, c) da se usavrši njihovo šumsko gospodarsko poslovanje i preinače njihova strukovna uprava i nadzor, d) novčauo poslovanje. U 7. i 8. broju „Šumarskog lista" od g. 1915. zagovarao sam, da se, ne čekajući reorganizaciju imovnih općina, organizuju svi vlasnici šuma na nekom teritoriju, bez obzira na vrstu vlasnika, da mogu podmiriti zbiljne potrebe drva u čitavoj svojoj okolici bez razlike na ovlašteništvo. Šumar u 37. broju „Hrvatske Njive" godine 1918. zagovara među ostalim bolje i ispravnije grupisanje imovnih općina i predaju današnjih državnih šuma narodu za žrtve doprinešene u ovom ratu. Gospodin dr. Nenadić u 1. i 2. broju „Šumarskog lista" godine 1919. zagovara reorganizaciju, (bolje dezorganizaciju) krajiških imovnih općina diobom na seoske imovne općine ili zemljišne zajednice i reviziju segregacije uz podržavljenje šumske uprave. Njegovo je mišljenje važno, jer je on kao šumarski stručnjak bio i član povjerenstva za agrarnu reformu. Istoga je mišljenja drug S. M a j e r (Vidi isti broj „Šumar, lista"). Gospodin Kauders je za podržavljenje svih šuma njegova (primorskog) službenog područja. Gospodin Slapničar se protivi diobi imovno-općinskih šuma i predlaže, da se kupi šuma od države, a uprava podržavi. Svi smo dakle mi stručnjaci toga uvjerenja, da golema većina selskih, općinskih, imovno-općinskih, dakle seljačkih šuma nema dovoljno šumske površine, te da se uz najintenzivnije gospodarenje i |