DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Š72 Znači, da bi poslije svršene segregacije trebalo odrediti, da se nakon cc. 20 godina provede revizija segregacije, koja bi mogla ispasti povoljno i po vlasnika šume. To znači konačno, da do otkupa šumskih služnosti ne bi došlo, jer na takav eventualno uvjetovan pravni posao ne bi bio pristao vlasnik šume. Uvjeren sam s Nanicinijem, da bi najbolje bilo, da do otkupa služnosti uopče onda nije došlo. Na osnovu čega da se danas traži revizija segregacije šumskih služnosti? Jeli moguće da se ona provede bez velikih komplikacija? Na to je vrlo težak odgovor, ako se ne kani nešto „naprečac" učiniti. Segregacija šumskih služnosti perfektan je pravni posao, koji se ne može lako zamijenati ili ukinuti. , . Pomislimo na feudalno i militarističku doba pred 5—6 decenija, u kojem je naš seljak živio, kad znamo, da se je i država i privatni vlasnik šume želio na svaki način riješiti tog nesnosnog tereta šumskih služnosti. Uvažimo li, da je za tadašnji broj ovlaštenika bila dovoljno izlučena šumska površina, dopustimo li dakle, da se je u tom slučaju na osnovu specijalnih zakona stvorila dobrovoljna nagodba između dviju ravnopravnih stranaka, s pravne strane sasvim ispravno, ali uistinu da je bilo i zablude, sile, zavaranja, a osobito neupućenosti kod jedne strane, — držim, da se nešto u toj stvari mora učiniti. Preostaje, da izrečem svojo mišljenje o razdiobi šuma na općine, što zagovaraju gospoda dr. Nenadić i Majer. Koje općine nemaju šuma, a na dohvatu su velikog šumskog posjeda, imaju se na njegov račun podmiriti. Koje nemaju dosta, ima im se nedostatak namaknuti od veleposjeda. Imovne općine krajiške imale bi se isto tako razdijeliti na općine, a nedostatak doznačiti od državnih šuma. Kod razdiobe šuma na općine moramo mi stručnjaci biti prije svega na čistu, kakova će biti unutarnja politička prava, naročito kakav će biti sastav općina. Nas zanima samo, hoće li općine imati manji ili veći prostorni opseg, opsežnu ili ograničenu autonomiju Kako sam u principu za podržavljenje svih šuma, protivan sam diobi šuma na općine. U diobi šuma na sela njihova je sigurna i brza propast. I mnogi manji razlozi zajedno uze i znatna su zapreka za diobu šuma na općine, pa ako te općine i ne budu uređene slično kao današnje općine. Evo nekih razloga: 1. općenito umanjenje narodne ili državne imovine radi silnih troškova diobe, naime procjene, povjerenstva, prigovora; 2. poteškoća diobe radi nejednoličnosti diobnog objekta; 3. pogibeljno prelazno stanje zbog dugotrajnosti diobe; 4. lošija i teža opskrba šumskim proizvodima radi umanjivanja n jednoličnih, ali velikih šumskih objekata, na kojima se jedino može zaista idealno da gospodari, te koji prema tomu mogu da trajno pružaju raznolične šumske užitke prema faktičnim potrebama svojega kraja (neka općina dobit će same mlade šume, neka branjevine, neka žirovnjače, |