DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 4 <-- 4 --> PDF |
posječe toliko stabala (preko polovice drvne mase), da se na toj površini preostala neposječena, po površini podjednako porazmještena stabla (oko 150—180 po jutru), uslijed djelovanja povećanog svjetla opet sklope do uporabne dobe, dakle za 30—40 godina. Sjekao je ta stabla po mogućnosti u sjemenom rodnoj godini, jer je nastojao, da se površina pošumi mladom Šumom, radi zaštite tla i radi povoljnog djelovanja ovoga pomladka na zaostala stabla. Ako naravno pomlađenje nije uspjelo ili nije bilo moguće čekati na žirnu godinu, pošumio je površinu (u koliko je to još trebalo, jer u svakoj bukovoj šumi ima uvijek nešto pomladka) umjetno sa bukvom ili biljkama od smreke. Kroz vrijeme od 30—40 godina imala su neposjećena bukova stabla, uslijed povećanog utjecaja svjetla, osobito velik prirast, krošnje su se lijepo razvile i opet sklopile, a mlada podstojna sastojina narasla je za to vrijeme toliko, da je i ona dala lijepe prihode. Kada je gornja sastojina došla do uporabne dobe (100—120 godina), posjekao je ponajprije podstojnu sastojinu, njihove sitne panjeve dao je eventualno iskrčiti, a onda je počeo staru sastojinu oplodnom sječom pomlađivati. Ako je panjeve podstojne sastojine krčio, uspjela je oplodnja osobito dobro, jer je tlo bilo izrovano. Ovaj pomoćni oblik uzgoja imao je dobar uspjeh samo na boljim tlima (I.—III. bonitet bukovog tla) ; na lošijem tlu često ne uspije pomlađenje podstojnog drveća ili to pomlađenje mnogo stoji. 2. Homburgov oblik uzgoja građevnog drva u bukovim sastojinama ili pretvorba čistih bukovih sastojina u vrednije mješovite sastojine. Šumarnik Homburg u Kasselu (1878.) opazio je, da čiste bukove šume, ako su dobro uzdržane, daju svojoj starosti odgovarajuću masu drva, ali da uspoređujuć ih sa jednako starim sastojinama četinjavog drveća ili sa sastojinama vrijednih listača, zaostaju daleko u novčanom prihodu iza ovih šuma. To je bio uzrok, da je bukovih šuma ponestajalo i iz oni stojbina, na kojima su bile potrebne, jer su one najbolja zaštita snage tla i njegove svježosti. Zato je dužnost vrhovne šumske uprave svake zemlje, da bukove šume na odnosnim stojbinama uzdrži, ali im treba podići njihovu novčanu vrijednost. Postignut ćemo to na taj način, da |