DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Dok hoćemo da organizujemo šumarstvo i natječemo se u stvaranju lijepih osnova, kako da što bolje nredimo šumsko gospodarstvo, moramo mi vanjski upravnici gledati, kako nam već skcro godinu dana šume propadaju. Kao patrioti i kao stručnjaci dovikujemo mjerodavnim faktorima, da naše šumarstvo proživljava u mnogo slučajeva i bez potrebe tešku krizu, i molimo ih da prije svega sačuvaju šume, a seljaka da opskrbimo pašom i drvom gdje to neophodno nužno treba i gdje se ikako može. To je diktat nužde i razbora ! Otvorenje gospodarsko-šumarskog fakulteta. Ukazom Njegova Visočanstva Nasljednika Prijestolja od 31/V1I. 1919. otvoren je u sveučilištu kralj vstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu do kasnijega uredjenja ustavnim putem fakultet za gospodarstvo i šumarstvo. Tim aktom Njegova Visočanstva Nasljednika Prijestolja ispunjena je davna želja sveukupnoga šumarskoga staleža, da se vrata naša Almae matris otvore i slušačimB šumarstva. U 43. broju „Jugoslavanske Njive" prigovorio je nepoznati pisac načinu, kako je otvoren gospodarsko šumarski fakultet, te drži, da bi bolje bilo, da se osnovala visoka škola za gospodarstvo i šumarstvo, a ne fakultet u sveučilištu. To je za g. pisca bilo iznenadjenje, jer se znalo, „da je zagrebačko sveučilište bilo uvjek protivno tome, da gospodarstvo i šumarstvo dodje u sveučilište, jer da to nijesu „čiste znanosti", što je tvrdio filozofski i teološki fakultet, dok je juridički fakultet tomu bio sklon". Na prigovore g. pisca, koji se tiču gospodarske struke ne ću odgovarati, nego želim, da široj javnosti u kratkim potezima prikazem prednosti i praktične koristi od toga, što je šumarska nastava konačno došla u sveučilište. Trebalo je doći naše narodno oslobodjenje, da se i ta naša želja uskori, jer u bivšoj austro ugarskoj monarhiji — toj mozaikdržavi, kako ju je lijepo nazvao gosp. ministar Pavle Marinković odgovarajući izaslanstvu šumarskog društva, kad je ljetos u Zagrebu zamolilo, da se konačno uredi šumarska nastava kod nas — nijesu se izigravali samo jedni narodi protiv drugih, nego i jedna kulturna institucija protiv druge. Kao živ primjer za to bio je položaj bivše kr. šumarske akademije, koja je postojala kroz 21 godinu kao provizoran i neuredjen zavod, prislonjen uz mudroslovni fakultet zagrebačkog sveučilišta. Nisu se konačnom uredjtnju šumarske nastave u sveučilištu protivili samo neki sveučilišni profesori mudroslovnoga fakulteta (a ne svi !), nego i naši vjekovni neprijatelji Madžari, koji su nam u jednu ruku uskraćivali materijalna sredstva, a u drugu ruku živo se bojali, da će time „državne šume" više od 500.000 jutara površine prestati za njih da budu bogata kolonija za namještenje Madžara, koji su u bivšoj državnoj šumarskoj službi nas Srbe i Hrvate bili posve istisli. i |