DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 47 <-- 47 --> PDF |
H. Drvotržac od 10. XI. ima članak: 3. Štete Jugoslavije u šumarstvu u vreme austrougarske uprave. Inž. Ivan Markula-Dragutinović u ovom članku poslanom iz Beča napominje, kako prijatelji jugoslavenskog šumarstva prate s velikim veseljem živahan pokret u zelenoj struci države SHS. Ovom veselju nije niti najmanje na uštrb, što zlobni neslavenski jezici ističu sa osobitm zadovoljstvom, kao da vlada nesloga među centralom i podređenim uredima uprave šuma. Gdje nebi bilo razlike u nazorima za tako važnu stvar, ondje sigurno nebi bilo niti uspjeha niti napredka u rješenju toga pitanja. Svaki prijatelj jugoslavenskih šuma i šumara mora se nadati, da će konačno un đenje uprave šuma zadovoljiti i strukovnjake i osjale rodoljube. No kod takovih rasprava nebi se smjelo zaboraviti ni na druga važna šumarsko-gospodarska pitanja, koja se ne smiju odgađati, tako na pr. pitanje tražbina kod likviđacione komisije uprave austrijske i austro ugarske (zajedničke) za štete, koje je Austro-Mađarska plačkajuč tamošnje šume narodu i zemlji Bosne i Hercegovine nanesla. Isto tako ima hrvatski narcd i zemlja pravo tražiti odštetu od Ugarske za grabežnu upravu hrvatskih šuma od 1868—1918. Država SHS imade dakle u ime naroda i zemalja Hrvatske, Bosne i Hercegovine zatražiti odštetu u iznosu oko 1 milijarde kruna. Kako se u Beču čuje, kani i nova poljska država tražiti sličnu odštetu za izrabljivanje galičkih šuma. H. Drvotržac od 20. XI. 1919. imade članak: 4. Šumska politika kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Najvažniji je posao, što ga ministarstvo šuma ima riješiti, da se što prije provede unifikacija svih šumskih zakona u kraljevstvu SHS, jer će se tek onda moći pristupiti jed nslvenoj organizaciji šumarske službe u cijeloj državi. Izradba jedinstvenog šumskog zakona je tako važan posao, da kod toga moraju sudjelovati naši najbolji šumari i pravnici, a zato je nužno, da se u ministarstvu sazove anketa najboljih naših stručnjaka, koji neka ustanove glavna načela, na kojim se ima izraditi taj zakon. Tek nakon toga moći će ministarstvo pristupiti definitivnoj organizaciji šumarske službe. Za sada je dovoljno, da se osnuju pokrajinske šumske direkcije u Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu, Splitu, Novom Sadu i dvije za Staru i Novu Srbiju i Crnu Goru, preko kojih će ministarstvo vršiti zakonitu eksekutivu. Ove privremene direkcije imadu spremati građu za nove definitivne direkcije (njih 14), koje će biti razdjeljene prema šumskoj geografiji, te koje će stupiti na snagu, čim bude provedena unifikacija šumskih i administrativnih zakona. Kod izradbe novoga zakona morat će se znatan obzir uz mati na ovu novu razdiobu. Nadalje se ima rješiti pitanje, što se ima smatrati šumom, a što ne, što želi država, da sačuva kao šumu, a koje djelove tla želi prepustiti gospodarskoj privredi. Gospodarstveni princip o najvećoj dobiti ne može se u svakom slučaju primjeniti, a u mnogim slučajevima |