DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 48 <-- 48 --> PDF |
. dolazi toliko faktora u račun, da je odluka teška. U najviše slučajeva dolaze do odlučne važnosti opći interesi, kod kojih država mora da kaže svoju odluku. Pitanje šuma o plodnim ravnicama, kao i pitanje šumske paše i koza morat će se ta se dva oprečna stanovišta. Šumar imade zadaću, da uzgoji potrebno drvo, a gospodar potrebnu hranu za ljude i stoku. Znademo dobro, da u ravn m krajevima imade dosta šuma, čije bi se tlo moglo prepustiti poljoprivredi, ali znademo i to, da bi nastale kobne posljedice, da se sve te šume jednostavno posjeku. Razumljivo nam je takodjer, da gospodar, koji nije priskrbio dovoljno hrane za stoku traži istu tamo, gdje je nalazi. Ako li nahrani stoku sa mladom šumom, tada neće biti šume, a ako´ šumar zapriječi uništenje šume bit će manje stoke. Javno raspoloženje uvijek je ni strani gospodara, jer nitko ne će, da se malo dublje u stvar zamisli. Stoka će naime naći hrane na nekoliko mjeseci u branjevini, koja je 5—10 godina čuvana, i u kojoj se nabralo bilja svake vrsti. Za pet—šest mjeseci popase blago ovu rezervu — ako se dopusti, a čime će onda dalje hraniti istu količ nu stoke. Trajno dakle ni branjevine ne pomažu, trajno može pomoći samo racionalni uzgoj krme, pa čemu onda uništavati trud od 5—10 godina, da se momentano pomogne onim gospodarima, koji su krivom špekulacijom, na račun branjevina došli u nepriliku. Dakako, da i na strani šumara mora u tom pogledu biti mnogo elasticiteta. Da pojedini šumari ne dolaze u položaj, da ih narod proglašuje svojim nepr jateljerr, valja u novom zakonu, a prije i putem naredbe odrediti, kada, na kojim mjestima, u kc joj mjeri, u kakovim šumama smije blago pasti, pa što se jedanput odredi» tomu se imade svatko pokoravati. Skrajne je vrijeme, da gospodarski drugovi jednom urede pitanje melioracije pašnjaka, a potenciranje proizvodnje krme u opće. Agrarno pitanje je na dnevnom redu. Da su u ovom pitanju i šumoposjednici interesovani razumljivo je svima, jer su u tom pogledu i šuma i agrarno tlo usko vezani. Ovdje se mora držati načela, da šuma pripada onome, koji ju najnužnije treba, a ako vlasnička razdioba nije u času takova, tada se vlasnici imadu odštetiti u onom omjeru u kom im se oduzima. To je stvar pravednosti, a pravedna stvar ne smije ničim izazvati zlovolju. U vezi sa agrarnom reformom imade se riješiti i pitanje državnih, imovinskih, općinskih, crkvenih i ostalih privatnih šuma. Naš konačni cilj mora biti, da su općinske šume za gradsko pučanstvo i industriju. Ladanjskog pučanstva ima 70°/0. a gradskog 30%- Ako uvažimo potrebe industrije, tada bi se šume imale tako razdjeliti, da 50°/o odpadne općinama, a 50°/0 gradovima i industriji. Pošumljenju kraških goljeti morat će ministarstvo posvetiti osobitu pažnju, jer posumiti tu površinu znači povećati domovinu za toliku površinu. Goli kras zapreka je svakoj kulturi i sili sinove svoga kraja, da ostavljaju domovinu i da si u tuđini osiguravaju |