DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Iz šumske trgovine.
Oglas.


U sve drvo-prodajne ugovore, koji će se sklopiti kod nadšumarskog
ureda u Vinkovcima do konca 1920. god., ima se uslijed
odredbe ministarstva šuma i rudnika kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
od 29. X. 1919 broj 10711/1919 uvrstiti slijedeća doknadna
točka :


Dostalac je obvezan, da izradi 20% celokupne drvne mase
na ogrijevna drva i da ta drva preda Nadleštvima za oskudno pučanstvo,
legionaše i ratne stradaoce uz slijedeće cijene po 10.000 kgr.
utovareno u vagon ili lađu.


a) Za bukove, grabove i cerove cjepanice sa 28% rezanih


oblica ................. 1.000 K.
b) za hrastove i jasenove 1.550 „
c) za brestove i jalšave 1.500 „
d) za bukove, grabove, cerove sječene ogranke i


kvrge (gule) 1300 „
e) za hrastove i jasenove .... . * 1.250 „
f) za brestove i jalšave 1.200 „
Ako nadleštva bud s kojeg razloga nebi trebala sva pripadajuća


drva, moči će dostalac sa preostatkom raspolagati po svojoj volji.


Od one pako hrastove, bukove i borove drvne mase, koja je
za tvoriva i građevna drva prikladna, obavezan je dostalac da izradi
najmanje 10% n a željezničke pragove u slijedećem razmjeru i da te


"pragove preda upravi Državnih Željeznica uz slijedeće cijene utovarene
u vagon:


Hrasto vi pragovi :
a) 2.3% po 2-70 m. 15 + 25 + 15 cm po 35 kruna b) 47% „ 2-50 „ 15 + 25 + 15 „ 30 c) 19.5% „ 2-20 , 14 + 20+14 „ 24 n d) 13% „ 1-60 „ 14 + 20+14 „ 16 »
e) 13% „ 1-50 „ 14 + 20+14 , 14 1)f) 2.7% „ 1-3-1-4 m 12 + 18 + 12 cm 11 » g) 2.5% specijalnog drva po kub. met. 650 kruna


Bukovi i borovi pragovi 5% jeftinije.
Koli ogrijevna drva toli i pragovi moraju se odmah izradit, te
nakon izradbe odmah izvoziti i predavati, kako je određeno.
Uz te cijene preuzeli će Državne Željeznice i dvostruku količinu
pragova. Nadšumarski ured u Vinkovcima.


Uspjeh dražba.


Zagreb. Uspjeh dražbe drvnog materijala održane kod kr šumarskog
ravnateljstva u Zagrebu dne 4 studenoga 1919.


Neizradjena stabla u šumi na panju: Šumarija Fužine : 1. jelovo
952 m3 tvoriva, 124 m3 ogrijevna, 3 km od Vrata, kupac
Minach i drug Vrata 111000 K. (+ 0. 2%, po m3. 116 i 2,30 K.),


2. jelovo 1165 m3, tvor. 221 m3. ogr, bukovo 312 m3. ogrijevna,


ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 51     <-- 51 -->        PDF

. S87


3 km. od Vrata, Martin Pečarić Vrata 139.500 K. (+ 0. 4%, po m3.
116.46., 2 30, 10.44 K). 3. jelovo 1608 m3 tvorivo, 252 m3 ogrijevna,
bukovo 21 m3. tvor., 209 m3 ogr., 12 km. od želj. postaje Lokve,
Bartol Grgurić Lokve 234 360 K. (+ 497», po m3. 143 04, 3:06, 41.72.


14.45 K.). Šumarija Mrkopalj : 4. jelovo 2707 m8. tvor., 224 m3
ogr., 4 km. od Lokve, Bartol Grgurić Lokve, 433500 K. (4- 227.
po m3. 159 82, 2.81 K, 5. jelovo 4970 m3. tvoriva, 268 m\ ogr.
bukovo 25 m*. tvor., 304 m3. ogr, 18 km. od Lokve, Filip Frohlich
Karlovac 651.820 K. (+ 297», po m3. 130.29, 2.19, 33.54, 11.48 K.).
6. jelovo 2705 .3. ogr., bukovo 187 m\ tvoriva 593 m3. ogr., 18
km. od Lokve, Filip Frôhlich Karlovac, 353.370 K., (+ 247o, po m3.
125.24. 2.11, 32.24, 11.04 K.) Šumarija: Ravnagora : 7. jelovo
3 33


367 m. tvoriva, 49 m3. ogr., bukovo 177 m. tvor., 309 m. ogr,
21 km. od Skrada, Ivan Bolf Delnice 60 800 K., (+ 277«, po m3.
121.92, 2.60, 69.85, 12 32 K). 8. jelovo 545 m3, tvor., 163 m8, ogr.,
bukovo 278 m3. tvor., 1384 m3. ogr., 24 km. od Skrada, Jos´p Neuberger
Sp. Moravica 60770 K., (+ 57,, po m3. 69.30. 2 15, 31.50,


10.18 K), 9. jelovo 894 m3. tvor., 108 m3. ogr., bukovo 110 m´.
tvor. 349 m3. ogr., 4 km. od Srp. Moravica, Ivan Bolf Delnice
140 500 K. (+ 347o, po m3. 142.04, 2.75, 80.40, 13 K) 10. jelovo
33 3


981 m. tvor., 100 m. ogr., bukovo 64 m. tvor., 330 mV ogr.,
4 km. od Srp Moravica, Ivan Bolf Delnice 150.800 K. (+ 367o, po
m3. 144.16. 2.79, 81.60, 13.19 K.). 11. jelovo 438 m3. tvorivo, 68 m3.
ogr., bukovo 75 m3. tvor., 374 m8. ogr., 4 km. od Srp. Moravica
Srpska štedionica Srpske Moravice 63.376 K. (+ 1670, po m3.
2.38, 69.60 11.25 K.).


Šumarija Jasena k 12. jelovo 3467 m3. tvoriva, 490 ms. ogr.,
bukovo 639 m3. tvor., 1112 m3. ogr., 28 km. od Ofculina, F. Katinić sinovi
Cirkvenica 469.500 K., (+ .2%, po m3. 118.72, 3.60. 55.12, 18 87 K.).


13. jelovo 1251 m3, tvor., 464 m3.;gorivo, bukovo 1803 m3.tvor., 2182 m3.
ogr., javorovo 1 m3. tvor., 40 m3 ogr., 28 km. od Ogulina, Dobrila
i Kiselić Sušak, 211.000 K., (+ 627», po m3. 90.72. 2.19, 38.88, 11.98,
79.38, 9.23 K.). 14. jelovo 1472 m3. ogr. 26 km. od Ogu ina, J. Premrou
Sušak, 220.000 K.. (+ 447», po m3. 95.04, 2.45, 37.44,12.82 K.).
15. jelovo 1774 m3. tvor., 621 m3 ogr., bukovo 1816 m8 tvor., 2504 ms
ogr, jarovo 25 m3. ogr. 25 km do Ogulina, J. Premrou, Sušak
278.000 K. (+ 48°/o, po m3. 47.68, 2.52, 38.48, 13.17, 9 69 K.) Šumarija
Vranovina : 16. kestenovo 1872 tvoriva, 7487 m3 taninskog
drva, 6 km. od Vrginmosta, Simo Oreščanin Perna, 312.199 K 99 f.
(+ 857. po m3. 130.05, 18.50 K.).
Sarajevo. Dne 25. listopada održavale se kod šumskog odsjeka
zemaljske vlade javna usmena i pjsmena dražba na 500 kub.
metara četinjastih izradjenih balvana, koji se nalaze na stovarištu
kod željeznice firme FeltrinelH u Vrh Prač područje šumske uprave
Prača, sa iskličnom cijenom od 120 kruna za kub. metar.


Kod ove dražbe je učestvovalo više kupaca, te se je postigla
kupovna cijena od 220 K 50 jil. za 1 kubični metar.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Vinkovci. Dražba stabala dne 11. studena 1919. kod kr. nadšumarskog
ureda u Vinkovcima :


Sječinu Čađavski bok I. sa 1626 hrastovih, 557 jasenovih


1.434 brijestovih i 620 inovrsnih stabala, procjenjenih na 1,031.609
kruna, dostala je tvrdka Filipa Deutscha Sinovi, Zagreb za 2,739.000 K ;
Sječinu Čađavski bok II. sa 808 hrasjovih, 386 jasenovih


1.189 brijestovih i 312 inovrsnih stabala, procjenjenih na 1,053.074
kruna, dostala je tvrdka Braća Janeković, Zagreb, za 2,2*5,170 K;
Sječinu Dvorjani sa 412 hrastovih, 611 brijestovih i 271 inovrsnih
stabala, procjenjenih na 656.414 kruna, dostala je tvrdka Narodna
šumska industrija, Zagreb, za 1,407.600 K; Sječinu Savićki gjol
I. sa 1.239 hrastovih, 4644 jasenovih, 258 brijestovih i 132 inovrsna
stabla, procjenjenih na 529.517 kruna, dostala je tvrdka M. Drach
ml, Caprag, za 1,450.000 K; sječinu Savićki gjol II. sa 448 hrastovih,
3.139 jasenovih, 169 brijestovih i 270 inovrsnih stabala, procjenih
na 583.297 kruna, dostala je tvrdka R. Turčića Sinovi, Sisak,
za 1,267.856 K; sječu Suše sa 122 hrastovih, 19.969 jasenovih i
180 inovrsnih stabala, proajenih na 607.307 kruna, dostala je tvrdka
R. Turčića Sinovi, Shak, za 1,254 856 K; sječinu Prašnik sa
1478 hrastovih, 75 brijestovih i 377 inovrsnih stabala procjenjenih
na 1,091.792 krune, dostala je tvrdka Slaveks, Zagreb Pakrac, za
3,361.900 K; sječu Vratićna sa 796 hrastovih stabala procjenjenih
na 766.457 kruna, dostala je tvrdka Hrv. Eskomptna banka, Zagreb,
za 1735.150 K.
Bjelovar Kod dražbe održane dne 29. sluđena o. g. kod križevačke
imovne općine:


1. Za sječinu Zlobikovac, 1090 hrastovih stabala, procjenjenih
na 446.295 kruna ponudila je među ostalim tvrdka Frohlich Karlovac
1,316.752 K, a tvrdka Narodna šumska industrija 933.600 K, koja je
ostala dostalcem, premda je ponuda tvrdke FrOhlich veća.
2. Sječinu Međuvođe, 1393 hrastova stabla, procjenjena na
1.118.804 K, dostala je tvrdka Frôhlich Karlovac za 2.130.550 K.
Plasti. Na dražbi stabala manastirske šume u Jasenku dne 15.
listopada o. g. postignuta je cijena po m8 101 K 80 fil. Dostalcem
je ostao Jovo Mamula, drvotržac iz Jasenka.


Carina na drvo. Generalna direkcija carina ministarstva financija
kraljevstva SHS izdala je u predmetu nove izvozne carinske
tarife slijedeću naredbu:


I. Vrijednost za naplatu carine.
§ 1. Izvozne carine se naplaćuju po vrijednosti. Vrijednost,
prema kojoj će se naplaćivati carina, računa se prema cijenama na
domaćim tržištima, kojoj se dodaju svi drugi troškovi do granice —
izvozne tačke (prevoz, komisije, osiguranja itd.), čemu za dokaz služe
tovarni listovi i drugi dokumenti.


§ 2. Trgovci, koji izvoze robu, dužni su u deklaraciji prijaviti
pravu vrijednost robe s troškovima zajedno, podnoseći i dokumente,
koji se na to odnose. U isto vrijeme dužni su prijaviti prodajnu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1919 str. 53     <-- 53 -->        PDF

cijenu u inostranstvu. Potpisom deklaracije smatra se, da za vrijednost
jamče.


§ 3. Kao mjerilo za provjeravanje vrijednosti služit će carinarnicima
prosječne berzanske cijene za artikle, koji se na berzama
prodaju, i cijene prodajne na domaćim tržištima za minulih 20 dana,
keje će važiti za mjesec dana unaprijed. Ako bi tržišne cijene za
artikle, koji se i na berzama prodaju, bile veće, nego što je u berzanskim
listama notirano, uzimat će se one za osnovne vrijednosti.


Pošto se ovoj cijeni dodadu troškovi do granice (§ 1.), naplatit
će se prema njoj carina po odredjenoj stopi u tarifi.
Kao mjerilo za ocjenu prijavljene prodajne cijene — služit će
berzanski i drugi izvještaji.


§ 4. Ministarstvo trgovine i industrije dužno je pribavljati
tržiš ie izvještaje o cijenama za artikle, koji se na tržiitima i berzama
prodaju i uvijek blagovremeno saopćivati ministarstvu financija (Generalnoj
direkciji carina), tako da se do svakog prvog idućeg mjeseca
mogu saopćiti carinarnicama cijene, koje su vladale za prošlih 20
dana, a prema kojima se ima da naplaćuje carina u toku cijelog
mjeseca (§ 3.). Ministarstvo trgovine i industrije sračunavat će cijene
prosječno za pojedine artikle, prema cijenama na svira tržištima zemaljskim,
ako ne bi bilo veliko variranje u cijenama na pojedinim
tržištima, u protivnom — grupisanje cijena za iznalaženje prosječne
vrijednosti izvršit će se po reonima, koji će se odredjivati prema
približnosti cijena na pojedinim tržištima. Koje će se prosječne cijene
u ovim slučajevima primijeniti za naplatu carine — odredjivat će se
prema mjestu, iz kojeg roba polazi.


§ 5. Ministarstvo trgovine organizovat će pribavljanje izvještaja


o cijenama, a na većim tržištima odrediti, ako kude potrebno, i
svoje komesare, koji će pratiti kretanje cijena i brinuti se, da se
roba samo dobrog kvaliteta prodaje. Na izvoznim carinarnicama mogu
se takodjer odrediti komisije, koje bi u drugom redu motrile, da
roba, koja se odpravlja, bude dobre kakvoće.
§ 6. Ministarslvo trgovine i industrije pribavljat će i saopćivati
vrijednost i svih drugih proizvoda zemaljskih označenih u tarifi, koji
se izvoze i koji se ne prodaju na tržištima, i to saopćivati ministarstvu
financija (Generalnoj direkciji carina), kako je označeno u § 4.


II. Naplata carine na diferenciju izmedju kupovne cijene u zemlji i
prodajne cijene u inozemstvu.
§ 7. Sve dotle, dokle pestoji osjetna razlika izmedju kupovnih
cijena u zemlji i prodajne cijene u inostranstvu, koja će se Mtvrdjivati,
pošto se kupovnoj cijeni dodadu troškovi do granice, naplaćivat
će se carine na tu diferenciju, i to, ako razlika u vrijednosti
izmedju kupovne i prodajne cijene bude: a) 700 i više 90 posto,
b) 600 do 700 i više 85 posto, v) 500 do 600 i više 80 posto g) 400
do 500 i više 75 posto, d) 400 i manie 70 posto.


Ova naplata vršit će se sve dotle, dok ne bi carina na diferenciju,
koja bi išla u korist državne kase, bila manja, nego što bi se
naplatila po odredjenoj stopi u tarifi i vrijednosti robe.