DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 15     <-- 15 -->        PDF

marnik Hajek uopće previdio, koju svrhu ima klupovanje
sastojine. Ta jednadžba nezna naime ništa o
kakovoj diferenciji između pravog i pogrešnog (t. j . zaokruženjem
promjera dobivenog) temeljničkog zbroja za
debljinsku skalinu, dakle o kružno-plošnoj pogreški,
koja je. skopčana sa zaokruživanjem promjera. U njoj stoga
slovo p ne može da naznačuje nikakovu postotnu pogrešku,
koja bi odgovarala navedenoj kružnoplošnoj
pogreški, već ono može samo da naznačuje omjer, u
kojem bi (prema želji g. šumarnika Hajeka) imalo da stoji
zaokruženje promjera (a) naprama samom promjeru (d).
A jer g. šumarnik Hajek uzmimlje p = 5, to nam gornja
jednadžba zapravo veli, da zaokruženje promjera (a) mora
po želji g. šumarnika Hajeka uvijek iznositi 7.. promjera.


Iz gornje jednadžbe proizlazi naime (
_w A d


a a-100 20´


Koji je razlog doveo g. šumarnika Hajeka do toga
pravila, o tom nam on ne veli ništa. Očito naime drži, da
je zadaća šumarske nauke samo diktovanje — bez ikakova
obrazlaganja.


Gore navedena, ishodna jednadžba g. šumarnika Hajeka
stoji dakle, kako vidimo, u potpunom protuslovlju sa tvrdnjom
njegovom, da je podlogom konstrukciji mjerila c i d
zaokruženje promjera uz dopustivu pogrešku od 5%.
Pa kad to i ne bi bilo, to bi ipak zaokružbena pogreška
od 5% bila sve drugo, samo ne dopustiva. Tolika postotna
pogreška jedva da je dopustiva i onda, kad se radi o dovoljno
točnom ustanovljenju drvne mase, a kamo li kod ustanovljivanja
samoga temeljničkog zbroja.


Također se iz gornje jednadžbe ne može ništa razaznati,
koji načm zaokruživanja g. šumarnik Hajek preporuča.
No to se vidi iz same konstrukcije zaokružbenih mjerila.
Mjerilo d razdijeljenome naime djelomice u jednostavne
centimetričke dužine, a djelomice u „debljinske razrede" od 2
do 2 centimetra, dočim je mjerilo c razdijeljeno, koliko se vidi,
samo u „debljinske razrede" i to djelomice u razrede od
3 do 3 polucentimetra, a djelomice i u „razrede" od 4 do 4
polucetrimetra. Po ovim znacima može se opravdano zaključiti,
da je mjerilo d razdijeljeno djelomice u jednostavne