DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 19     <-- 19 -->        PDF

tih gorostasa i uzora ljepote i razvoja, bili dostojan spomen
naših šumskih gorostasa i služile ukrasom docnijoj šumi.


Salisch2 govori o starim stablima, navađajući i Burckharda,
da je najljepše, što šuma posjeduje —- stara stabla i
sastojine. Istina je doduše, da se stara sastojina mora jednoć
posjeći, no čuvajmo je gdje je rijetka pojava, dok s drugih
obzira ne mora da se makne. Starcu Eremiti, koji svjedoči
moć prirodne snage, nad kojem su prohujila stoljeća i čitave
generacije sa svojim historijama, neka se prepusti njegovo
mjesto, dok ga vihor ne skrši ili njegov posljednji list ne
uvene. Tek nakon propasti njegove posadi mladu biljku u
spomen i nasljedstvo mu. To poštovanje zvanih spram starine
u šumi nebi jamačno ostalo osamljeno u struci, već
bi to štovanje i nesvjesno prešlo na okolišni narod (kao što
vidimo u petrinjskoj šumi, gdje narod na izletu dosta daleko
ide kroz jednoličnu mladu šumu, da posjeti starca hrasta —
sada već suhog Š u kun djed a. 0. u.)


U poglavlju „Waldpflege aus asthetischen Grunden«
zagovara .... gornje mišlenje, dodajući, da treba od gospodarstvene
šume odcijepiti pojedine partije s osobito jakim
stablima, podržavajući tim neku sličnost prašumi. Profesor
dr. Conventi i dr. H. Klein zastupaju slična mišljenja o šumskim
spomenicima. Ujedno navodi ...., da se svi ljubitelji prirode
mogu da dive ljepoti i snazi šume, pravoj prašumi, koju su
ostavili knezovi Schwarzenberg na brdu Kubariv u Češkoj.


Njemačka, Švedska, Norveška i Amerika pune su takih
objekata. Svi zaštićuju svoje šumske gorostase, ostavljajući
ih kao spomenike svojim pokoljenjima. Te su starine ujedno
i dokaz prave nekadanje prirodne šume, u kojoj je unifikacija
sastojine i tla bila potpuna, no koju smo u novo osnovanim
šumama, u lovu za što većom rentom previdjeli.


Karl Gayer je ove svoje, ujedno i posljednje riječi, koje
je za javnost pisao 1907. posvetio estetici šume; „Najbolje
ćemo udovoljiti lijepoj skladnosti, čim ćemo savjesnije primjenjivat
načela prirodnih zakona kod rukovanja šumom,
jer samo zakoni prirode vode nas jedino k spoznaji istine,
a tim i neprisiljenoj ljepoti.«


\ Salisch. Forstastelik