DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Dokaz te skladnosti su nepobitno stari šumski spomenici,
koje i hrvatska zemaljska vlada, nastoji sačuvati, te je
izdala naredbu broj 11051 — 910. o. za. u. p.: O sačuvanju
remek djela prirode.


Oznaka međa orkužja na nacrtima.


Priopćio B. Hajek.


Međe okružja šuma u brdskim krajevima označujem uz
običnu (propisanu) oznaku još i tankom crtom, koja je za
slučaj, kad ta međa teče sljemenom, crvene boje, a za slučaj
kad teče uvalom, modra.


Tim sam polučio znatan napredak, jer se već i na
gospodarstvenim mapama razabire približno konfiguracija
tla, što vrlo po4upire rad procjenitelja.


Preporučam stoga´pažnji g. g. drugova tu činjenicu.


Propisi za iskorišćivanje većih šumskih
kompleksa pri provedbi agrarne reforme.


Sastavio A. Jovanovac, kr. šum. savjetnik.


Nacrt za naredbu ministarstva šuma i rudnika, te ministarstva
za agrarnu reformu glede uprave, šum. nadzora i iskorišćivanja
većih šumskih kompleksa u Hrvatskoj i Slavoniji,
koji prelaze na svojinu države. *


Upravni nadzor.
Članak 1. Do definitivnog riješenja agrarne reforme
ima se temeljem ustanova §-a 17. riješenja ministarskog savjeta
o predhodnim odredbama za pripremu agrarne reforme
i ustanova članka 2. i 3. uredbe o ustrojstvu ministarstva
šuma i rudnika uprava i iskorišćivanje većih šumskih kompleksa
izvršivati pod neposrednim državnim nadzorom.
Medju veće šumske komplekse imaju se ubrajati one
šumske površine pojedinog šumoposjednika, kod kojih redoviti
godišnji šumski prihod (etat) uz racionalno potrajno


* Naredba bi se imala protezati na Hrvatsku i Slavoniju, a po svojoj prilici
i na Medjumurje.


ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 21     <-- 21 -->        PDF




gospodarenje premašuje redovitu kućnu i gospodarsku potrebu
na ogrevu i gradji dotičnog šumoposjednika.


(Ova oznaka većeg šumskog kompleksa ima se u naredbi
pridržati samo u onom slučaju, ako se za njegovo
mjerilo ne kani uzeti postojeća naredba ministarstva za
agrarnu reformu o veličini posjeda u pojedinim županijama,
koji ne podpadaju pod agrarnu reformu.)


U tu potrebu nemogu se takodjer ubrajati potrebe
šumsko industrijalnih poduzeća.


Na te šumske komplekse protežu se do daljnje odredbe
§-a 1. zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje
stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, stojećim
pod osobitim javnim nadzorom.


O njihovom preuzeću pod javnu upravu po nadležntm
šumarskim tohničarima ima se spisati zapisnik, u kojem ima
da bude naznačena površina Šuma po katastralnim posjedovnim
listovima, uz naznaku broja-listova pojedine porezne
općine.


Svi šumski prihodi iz takovih šuma imaju se knjižiti ili
kod same šumske uprave vlastelinstva ili ako takove nema,
kod nadležnog općinskog poglavarstva, te se iz njih mogu
pokrivati svi redoviti troškovi, koji su sa dotičnim šumskim
posjedom skopčani. v


Odobrenje tih troškova ima se svaka tri mjeseca zatražiti
uz predloženje računa, od županijskog upravnog i agrarnog
odbora. Računi imaju su predložiti do svakog 10-tog
idućeg tromjesečnog razdoblja,


Eventualni visci prošlog tromjesečnog razdoblja imaju
se deponirati kod nadležnih najbližih poreznih ureda radi
koristonosnog uloženja u korist šumoposjednika u banku,
koju želi dotični šumoposjednik.


Porezni uredi imaju sve deponovane viške knjižiti na
ime dotičnog šumoposjednika.


Svaka uložnica, koja se ima držati u pohrani kod dotičnog
poreznog ureda, ima biti providjena zaporkom : »Bez
dozvole ministarstva agrarne reforme i ministarstva šuma
i rudnika nemože se niti od glavnice niti od kamata što
podizati.«


Ova dozvola potrebna je samo za one izdatke, koji su
potrebni za uzdržavanje šumoposjednika i njegove obitelji.
Ostali izdatci dozvoljavaju se kako je niže navedeno.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 22     <-- 22 -->        PDF

U koliko bi za iduće tromjesečno razdoblje šumoposjednik
za troškove šumskog posjeda trebao kredit iz razloga,
jer mu tekući šumski prihodi u tom razdoblju nebi
dotjecali za pokriće predvidjenih troškova, tad ima putem
županijskog upravnog odbora zatražiti od povjerenika za
agrarnu reformu u sporazumu sa šumarskim odsjekom ministarstva
šuma i rudnika doznaku potrebnog kredita na temelju
proračuna predvidjenih troškova. Doznaka kredita
može uslijediti samo od razpoloživih, ali još ne depon,ovanih
višaka.


Troškove stručne uprave i nadzora nose dotični šumoposjednici.


Specificiran proračun takovih troškova za svako šestmjesečno
razdoblje ima se putem županijskog upravnog odbora,
nakon ispitanja u tehničkom smjeru po županijskom
šumarskom izvjestitelju, predložiti na odobrenje šumarskom
odsjeku ministarstva šuma- i rudnika u Zagrebu.


Članak 2. One šumske površine od rečenog šumskog
posjeda, na koje ima zahtjeva od strane okolišnog žiteljstva
s naslova prikrate prigodom izvršenih segregacija, imaju se


j izlučiti od ostalog šumskog posjeda, te se u njima ima
I gospodariti i upravljati isto onako, kako i sa ostalim njihovim
zajedničkim šumskim i pašnjačkim posjedom.


Svi šumski užitci iz tih izlučenih šumskih površina imaju
se evidentisati uz oznaku njihove postojeće lokalne vrijednosti,
u svrhu odštete sadanjeg šumovlasnika u slučaju
kad se to pitanje bude riješavalo.


Članak 3. U slučajevima, da su navedeni šumoposjednici
redovite šumske prihode za jednu ili više godina prodali,
te za realizovanje t. j . za njihovu sječu imaju dozvolu
od ministarstva šuma i rudnika, tad je u takovim slučajevima
kupac šume dužan raspolagati sa drvom onako, kako
je dalje odredjeno.


U takovim slučajevima kupca ne vežu ugovori o daljnjoj
prodaji izradjene robe.


Ugovori o kupoprodaji šume (stabala) rečenih šutnoposjednika,
za realizovanje kojih u pogledu sječe prodane
Šume nije još uslijedila dozvola, stavljaju se ovim van snage.


Članak 4. Pod udar ustanova ove naredbe spadaju
takodjer veći šumski kompleksi: , , .




ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 23     <-- 23 -->        PDF

a) zaklada ;
b) redova, manastira, beneficija i nadarbina :
c) ostalih korporacija ;
d) povjerbina.


Izkorišćivanje :


Članak 5. Svi veći šumski´kompleksi mogu se iskorišćivati
samo prema propisno sastavljenim i nadležno odobrenim
godišnjim drvosječnim i gojidbenim osnovama (predlozima),
te osnovama za pašarenje i steljarenje.


Kod sastavka tih osnova ima se postupati u smislu
propisa naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela
za unutarnje poslove od 23, travnja 1903. broj 23152, glede
sastavka gospodarstvenih drvosječnih i ogojnih predloga po
zakonu od 26. ožujka 1894.


Rečene osnove ima sastavljati stručno osoblje šumoposjednika
pod nadzorom šumarskog tehničara političke
uprave. Ako koji šumoposjednik nema strukovnjaka, onda
ima te osnove sastaviti tamopodručni šumarski tehničar prvomplbene
političke oblasti.


Članak 6. Uporaba i raspolaganje sa šumskim
u žit cima.


V


Šumoposjednik može raspolagati samo onom drvnom
količinom, koja je za užitak dozvoljena pravomoćno odobrenom
drvosječnom osnovom.


Od te količine pristoji mu pravo pokriti u prvom redu
svoje kućne i gospodarske potrebe na ogrijevu i gradji.*Ta
količina ima da bude iskazana . drvosječnoj osnovi.


Od ostale količine ogrijeva i gradje ima šumovlasnik da
ponudi mjestima (općinama), koja su u okolini drvosjeka,
potrebnu količinu na prodaju uz pristojbu, koju bude šumoposjednik,
odnosno njegov opunomoćeni zastupnik ustanovio
u sporazumu sa mjesnim agrarnim ili općinskim odborom.


Takova pristojba nesmije biti veća od cijene dotične
vrsti robe prema u kreposti stojećem šumsko odštetnom
cjeniku.


Mjesne potrebe imaju se pismeno prijaviti šumoposjedniku
do konca mjeseca rujna svake godine.


Mjesni agrarni ili općiski odbor ima voditi brigu o individualnoj
razdiobi najavljenje potrebe drva, kao i o tom, da
sazna potrebnu količinu ogreva i gradje žitelja svojeg mjesta.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 24     <-- 24 -->        PDF

22


Kod pokrića potrebe na ogrijevu i gradji, dolaze u prvom
redu u obzir najsiromašniji žitelji dotičnog mjesta, invalidi i
dobrovoljci, a zatim postepeno imućniji, te na zadnje oni
žitelji, koji bud u kojem zajedničkom šumskom posjedu (zem.
zajednica, urbarskih i mjestnih općina, krajiških imovnih
općina, gradskih) imaju, pravo na šumske užitke.


Čim je ova naredba oglašena, imaju mjesni (općinski)
agrarni odbori načiniti popis onih lica, koja imaju potrebu
na ogrijevu i gradji, i to onim redom, kako je napred označeno.


Iza toga još preostalu količinu drva (ogrijeva i gradje)
moje šumoposjednik unovčiti javnom dražbom i inako s
njom raspolagati, no svakako valja kodTtoga dâ ima na umu,
da se ima brinuti za pokriće sa šumskim posjedom skopčanih
troškova.


Članak 7. Svaki žitelj države Srba, Hrvata i Slovenaca,
koji stalno boravi u kojem mjestu, ima pravo na izvršivanje
paše u rečenim većim šumskim kompleksima.


Da se izvršenju paše u spekulativne svrhe stane »po mogućnosti
na put, moći će pojedina obitelj (računajuć po glavama
obitelji) u pravilu izvršivati pašu, i to kod:


a) zemljoradnika sa:


dvije krave, dva vola ili dva konja; 1 poluodraslo rogato
blago ili ždrijebe; dva teleta ili dva ždrijebeta;


b) ostalih žitelja sa:


i


dvije krave, 1 poluodraslo rogato blago, dva teleta, te
jedni i drugi sa 2 stare svinje i 4 komada ispod jedne godine
ili dvije stare svinje i dva komada preko godinu stara.


Kod žitelja, koji goje ovce, računa se za svako rogato
marše ili konja 4 komada ovaca i njihov pomladak.
Isto vrijedi i za koze u onim krajevima, gdje je dozvoljeno
koze držati i napasivati u tudjim šumama.


Za napasivanle rečenoga blaga ima se platiti pristojba
po komadu i za stanovito vrijeme, kako ju bude ustanovio
šumoposjednik u sporazumu sa agrarnim odborom interesovanih
mjesta. Ta pristojba nesmije premašivati visinu odštetnog
iznosa šumsko odštetnog cjenika, a ustanoviti ju ima
županijski upravni odbor.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Tko želi od pravilnog broja blaga napasivati veći broj,
taj ima za svaki komad blaga pojedine vrsti, koji prekoračuje
pravilo, platiti dvostruku pristojbu. Ako broj blaga prekoračuje
za dvaput broj po pravilu, onda ima da plati za svaki
komad, koji pTrekoračuje dvostruki broj po pravilu trostruku
pristojbu. U toj progresiji ima dalje da raste pristojba, ako
bi broj blaga prekoračivao za 3,* 4 i više broj blaga u
pravilu. *


Kod izvršivanja paše valja lučiti surrye za pašu svinja
od onih za pašu drugog blaga.


Paša nesmije se izvršivati u´branjevinama, koje još nisu
proglašene otvorenim, predzabranama, u kojima je posebnim
odlukama vlasti paša zabranjena..


Kod prebornih šuma može se učiniti iznimka samo
za one sastojine, koje ne dolaze do sječe u tekućem desetgodištu,
i gdje je za predvidjeti, da će sjećinu trebati umjetno
posumiti.


Izvršivanje pašarije u pojedinim šumskim predjelima ima
se urediti osnovama za pašarenje. Te osnove imade sastaviti
šumarski tehničar uz pomoć strukovnog osoblja šumoposjednika,
u sporazumu sa šumoposjednikom i agrarnim
odborom interesovanih sela i mjesta.


U osnovama valja da budu označene i pristojbe za
pašu i žirenje po komadu pojedine vrsti domaćih životinja.


Članak 8. Uživanje stelje (od trave, lista i iglica) u
rečenim većim šumskim kompleksima ima se urediti osnovama
za steljarenje, koje valja sastaviti na isti način i postupak
kao osnove za pašarenje.


Članak 9. Za sve šumske proizvode, koji su stečeni
prema ovoj naredbi, ima da bude vidljiv znak šumska doznačnica
i ujedno popratnica. Takove doznačnice izdavat
će šumska uprava dotičnog šumop.osjednika i/ čijeg proizvod
potječe. ´ v. .


O svakoj izdanoj doznačnici, u kojoj ima da bude naznačena
takodjer i plaćena pristojba, ima da bude kontrolni
koupon, koji ostaje u pohrani kod šumoposjednika.


Članak 10. Pristojbe za drva, pašu i stelju treba po
mogućnosti da budu za pojedine imučtvene slojeve žitelja
različite, te da se prema imućtvu postepeno dižu do dopustive
visine.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Članak 11. Osnove pašarenja i steljarenja, te drvosječne
i gojitbene osnove riješava u prvoj molbi županijski
upravni odbor, a u zadnjoj molbi po ovlaštenju ministarstva
Šuma i rudnika šumarski odsjek tog ministarstva u Zagrebu,
u sporazumu sa glavnim povjerenikom za agrarnu reformu
za Hrvatsku i Slavoniju.


Eventualni utok proti prvomolbenoj odluci u pitanju
pristojbe, nema obustavne moći. Utok u stvari mjesta crpljenja
šumskih proizvoda (na pr. glede polaganja sječina, odredjivanje
predjela za pašarenje i stelarenje) ima obustavnu
moć samo za dotični dio pobijane osnove.


Utočni rok traje 14 (četrnaest) dana.


Članak 12. I šumski proizvodi iz državnih Ima sadanje
državne šumske uprave imaju se iskorišćivati u smislu
napred navedenih odredaba, ostavljajuć i dalje na snazi postojeće
propise glede odobrenja drvosječnih i gojitbenih
osnova, te osnova za pašarenje.


Sporna pitanja glede provedbe rečenih osnova riješava


šumarski odsjek ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu.
Posljedice i kazne:
v v


Članak 13. Sumoposjednicima, koji nastoje budi kojim
goder načinom da osujete ili izigraju provedbu ustanova ove
naredbe, biti će šumski posjed expropriiran u korist države.


Temeljem ove naredbe stečeni šumski proizvodi (ogrijev,
gradja, žir i bukvica) nesmiju se otudjiti,


Tko proti tomu uzradi ne može više biti sudionikom
šumskih proizvoda putem ove naredbe u trajanju od godinu
dana t. j . u budućoj gospodarstvenoj godini.


Onaj, koji bude izvršivao pašu sa većim brojem blaga,
nego što je platio pristojbu, i našto je dobio doznačnicu i
popratnicu, smatrati će kao šumokvarnik za taj premašeni
broj blaga, te će se proti njemu kao takovom postupati
prema postojećim propisima.


Oni, odnosno njihovi namještenici, koji budu prigodom
izvršivanja paše oštećivali drveće bud kojegoder dimenzije
i budu ložili vatru na rrjestima, koja nisu odred jena po
šumskoj upravi, ne će moći više izvršivati pašu temeljem
ove naredbe u trajanju od godinu dana t. j . u budućoj paševnoj
sezoni.




ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Iste poslijedice i kazne stići će i one, koji se ne budu
držali izdanih odredaba glede pobiranja stelje.
Odluke u stvarima kazna izriče u prvoj molbi županijski
upravni odbor u sporazumu sa glavnim povjerenikom
ministarstva za agrarnu reformu za dotičnu županiju, a u
drugoj i zadnjoj molbi po ovlasti ministra za agrarnu reformu
glavni povjerenik za agrarnu reformu za Hrvatsku
i Slavoniju u sporazumu sa šumarskim odsjekom ministarstva
šuma i rudnika u Zagrebu.


Utočni rok traje 8 (osam) dana.
Članak 14. Ova naredba stupa na snagu danom njezinog
proglašenja u službenom dijelu „Narodnih Novina".
Članak 15. Sve u tom pogledu do sada izdane odredbe
stavljaju se van snage.


* *


U svom zvaničnom položaju dobio sam zadaću, da priredim
naredbu glede postepenog prelaza većih šumskih
kompleksa u svojinu države u smislu ustanova §-a 17.
predhodnih odredaba za pripremu agrarne reforme.


Uvaživ savremeno naziranje pojedinaca pa i cijelih skupina
o velikim posjedima i imućtvu; uvidjajuć neophodnu
potrebu socijalnih reforma u ljudskom društvu; osudjujuc
ustezanje nekih šumskih prihoda kod nekih veleposjeda
pravodobnom užitku samo zato, jer je kolajući novac u vrijednosti
pao, izradio sam niže navedeni nacrt naredbe, u
smislu koje imali bi svi veći šumski kompleksi doći pod
javni nadzor, upravu i izkorišćivanje, a raspoložba sa šumskim
užitcima uredila bi se sa altruističkog stanovišta.


Iznosim taj nacrt pred svoje drugove sa molbom, da ga
u savremenom duhu ocijene i svoje primjedbe stave, nebi li
ga time tako dotjerali, da ga, kad dodje vrijeme, bilo uslijed
poticaja od sgora (vlade), ili od s dola (naroda), predamo
provedbi,


Osobne vijesti.


Novi ministar šuma i rudnika. U novom kabinetu Stoj. M.
Protića, postavljenom ukazom Njeg. Visočanstva Regenta od 22. februara
1920 imenovan je g. Ivan Kovačević ministrom šuma
i rudnika.


Imenovanja, a) Iz Hrvatske: Ukazom Njegovog Kraljevskog
Visočanstva Regenta od 12. novembra 1919. imenovan je zemaljskim
šumarskim nadsavjetnikom u V. č. r. Marino de Bona, šef šu