DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 4 <-- 4 --> PDF |
2 najvišu čast u našoj šumarskoj struci, kada je je naime ukazom Njegovog Kraljevskog Visočanstva Regenta od 12. novembra 1919. imenovan kr. zem. šum. nadsavjetnikom u V. čin. razredu. Za vrijeme službovanja na Rijeci i Ogulinu osobito je neumorno radio oko posumljenja primorskoga Krasa, polučio je lijepe uspjehe, koji i danas još rese njegov rad. Hrv. slav. šumarsko društvo, uvažujući njegov rad i položaj, izabralo ga je u g. 1916. za svoga podpredsjednika, koju je čast obnašao do konca godine 1918. Kako vidimo, težki su putevi naših strukovnih radnika, pa zato i moramo našem vrijednom podpredsjedniku čestitati, da je uza sve nepogode ustrajao u toj borbi do kraja i dočekao čas, da može mirne duše osvrnuti se na svoj četrdeset godišnji rad. Priznanje za taj njegov rad neka mu bude priznanica njegovih drugova, koji mu i ovom zgodom kliču : Živio naš bivši podpredsjednik. M. Moja tetivnica. Piše: B. Héjek, šumarnik. Potaknut naročito raspravom g. profesora Levakovića, objelodanjenom u šumarskom listu broj 11. i 12. od god. 1919. pod naslovom „Zaokruživanje promjera kod klupovanja sastojine" nadopunio sam svoju tetivnicu, a kako sam ju tečajem prošlih godina opetovano popunjavao, predlažem ju ponovno g. g. drugovima na prosudbu. Prije negoli se upustim u opis promjerke, neka mi bude dozvoljeno upozoriti one od g. g. drugova, koji nisu imali prigode pratiti šumarski list počam od god. 1900., na slijedeće : Promjerku, što je kanim opisati, nazivaju neka g. g. i u šumarskom listu) posve neispravno »Pukovom* promjerkom. Ja sam tu promjerku pronašao, konstruisao i opisao u šumarskom listu (br 7. g. 1900. strana 410.-415.) Gospodin Puk podvrgao je tu promjerku, kako je on onda mislio, poraznoj kritici, pod naslovom „Tetivnica g. Hajeka" (u šumarskom listu br. 8. god. 1900. strana 445.-450.) |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Dakle je g. Puk sam nazvao tu promjerku mojom tetivnicom. Tu rečenu kritiku g. Puka pobio sam ja u šum. listu (broj 4, god. 1901. strana 297-300) a pobio ju je najbolje g. Puk sam reklamom, što no ju je razvio, kad je za tu moju promjerku tražio i ishodio patent i stavio ju je u promet. Teoretska podloga konstrukcije i uporabe te moje promjerke jest slijedeća : Dva medjusobno okomita pravca (A B i A C. slika 1 str. 4.) diraju krug. Spojimo li dodirne tačke (b i c) tih dvaju pravaca i kruga pravcima sa središtem toga kruga (0), to su sva ta četiri pravca medjusobno okomita i jednako duga. Prema tome možemo na prva dva pravca ustanoviti polumjer zadanog kruga. Na tom temelju konstruisao sam promjerku. Prozvao sam ju tetivnicom, za razliku od drugih promjeraka, jer joj je mjerenje osnovano na tetivi. Akoprem se njom ustanovljuje neposredno polumjer, zadržao sam ime promjerka, jer su nam sva pomagala udešena na promjer stabla i jer se na njoj može i neposredno očitati promjer,-čim razdijelimo dodano joj mjerilo u polor vine centimetara,—a ove označimo brojevima, kao da su to cijeli centimetri. Promjerka ta konstrusana je na slijedeći način: Dva su ravnala (A i B. slika 2.) providjena na jednoj strani rupama (a, b, c, d.) U jednom od tih ravnala (A) providjene su te rupe s jedne strane četvornim udubinama (a,-d), u koje će zaci glava vijka koja ima oblik četvorine i koja po mogućnosti točno pristaje u te udubine. Rupe su te tako smještene, da proturnuti kroz njih vijci spajaju oba ravnala tako, da su dulje stranice tih ravnala medjusobno okomite ili istosmjerne, Ako se promjerka ne rabi za mjerenje promjera, položi se ravnalo A (slika 3) naravnalo B, utisne se u barem dvije rupe potonjeg po jedan vijak lb´ c´) tako, da glava vijka ulegne u izdubljenu četvorinu (b. i c.) Vijci ti protisnu se kroz odgovarajuće rupe ravnala A i pritegnu maticom (b´ i c´) tako, da ravnalo A pokrije posve ravnalo B. Ti vijci mogu biti stalno pričvršćeni na ravnalo B. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 6 <-- 6 --> PDF |
4 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Hoćemo li se poslužiti tim ravnalima za mjerenje promjera, valja nam matice vijaka odvrnuti, ravnalo A (slika 4) podići u vis i postaviti ga širokom stranom približno okomito na ravnalo B tako, da vijci zadju u odgovarajuće rupe ravnala A, a matice vijka pritegnuti tako, da dulji bridovi obih ravnala a b, i a c budu točno okomito postavljeni. Oba ravnala (slika 5) providjena su mjerilima na vanjskim stranama široke im plohe i to : a) mjerilom razdijeljenim u polovine cm. b) mjerilom razdieljenim u cijele cm. c) mjerilom razdieljenim u debljinske razrede na osnovi razdjelbe u polovine cn. d) mjerilom razdijeljenim u debljinske razrede ha osnovi razdjelbe u cijelim cm. Prislonimo li tako pripremljenu promjerku — vodoravno postavljenu — uz stablo, ustanoviti ćemo promjer one podnice stabla, koju želimo mjeriti, pročitav odgovarajuću brojku na mjerilu ravnala, na mjestu, gdje ravnalo dira obseg te podnice. Valja uvažiti, da vazda ono mjerilo, kojim se kanimo poslužiti, moramo smjestiti s´ unutarnje strane ravnala, — naime s´ one strane, kojom kanimo dirati stablo. Gore naznačena mjerila rabit ćemo u slijedećim slučajevima : a) Mjerilo a rabit ćemo u slučajevima, gdje je dovoljno mjerenje promjera s´ jedne strane. U tom slučaju pokazuje nam brojka mjerila na kojem bilo od ravnala neposredno promjer stabla. b) Mjerilo b rabit ćemo u slučajevima, gdje se zahtjeva mjerenje unakrst. U tom slučaju moramo pročitati brojke na mjerilima obih ravnala i» te brojke zbrojiti, da tako dobijemo sredinu dvajuh unakrst mjerenih promjera. Netrebamo dakle u tom slučaju ponovno premještati promjerku. Mjerila c i d rabit ćemo onda, kad je potrebna izmjera promjera zaokruženih na debljinske razrede i to mjerilo c kad je dovoljno jednokratno mjerenje promjera (običnom promjerkom), a mjerilo d kad je potrebno mjerenje promjera unakrst. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I u potonjem slučaju je potrebno zbrojiti brojeve nadjene na obim ravnalima. Konstrukciji mjerila c. i d jest podloga zaokruženje promjera uz dopustivu pogrešku od 5 % Ističem, da se tom zgodom nisam poslužio formulom III. g. profesora Levakovića (vidi šumar, list br. 11. 12. god. 1919. strana 350), jer ju ne držim ispravnom, nego sam se poslužio formulom a = d. O´ op. Prednosti moje tetivnice prema svim ostalim promjerkama očevidne su, pa gledom na njih upućujem g. g. drugove na gore spomenute rasprave u šumarskom listu od g. 1900. i 1901., a naročito na članak g. Puka u šum. listu broj 1 od g. 1904 strana 22, pod naslovom „Jednokračna promjerka." Za pokus može ispitati gornje moje navode svaki, koji raspolaže sa kakovom bilo dvokračnom promjerkom, — jer za taj pokus je dovoljno, da se naprosto odstrani drugi krak dvokračne promjerke. Opaska uredništva na gornji članak. Pošto/pisac g. Hajek ističe u članku „Moja tetivnica", da drži formulu III. profesora dra Levakovića (vidi članak „Zaokruživanje promjera kod klupovanja sastojine" u šum. listu br. 11./12. godišta 1919. str. 350.) neispravnom, dužno je uredništvo saopćiti, da je g. šumarnik Hajek poslao dopisom od 18./I. 1920. slijedeći ispravak: Molim, da izvolite ispraviti pogriješku, koja se potkrala g. profesoru Levakoviću u njegovoj raspravi o zaokruživanju promjera. Njegova formula I. trebala bi da glasi I dl P a = 50 50 .. a formula I. a i konačno formula III. a |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1920 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Slijedi to od tuda, što ne stoji njegova predpostavka (na strani 347. dolje) : „Ova diferencija ne smije prekoračiti određeni procenat p od zbroja spomenutih dviju temeljnica." Nasuprot stoji, da »Ova diferencija ne smije prekoračiti određeni procenat p od srednje temeljnice.« Prema tomu je , ,/ 4 2 p = JQQ~, a iz ovoga slijede gornje ispra *.d2 4 vljene formule. Odgovor na „ispravak" mojih formula u raspravi „0 zaokruživanju promjera." Napisao prof. Dr. Antun Levaković. Na gornji „ispravak" imam da g. šumarniku Hâjéku odgovorim ovo: Ono, što g. šumarnik Hajek nazivlje mojom pretpostavkom („ne stoji njegova pretpostavka na str. 347. dolje"), nije moja pretpostavka, već neoborivi matematski zakon. Da je tome tako, evo dokaza. Gosp. šumarnik Hajek postavio je gore ishodnu jednadžbu 4 2 100 4 .. a2 Uvrštenjem izraza j--^ u tu jednadžbu prihvatio je i ,on ovaj izraz kao izraz, koji ima da naznačuje kružnoplošnu pogrešku, skopčanu sa zaokruživanjem promjera, a time je pokazao, da i sam uviđa, e nam izraz ^(d^ 2) ~^4 (^— a\2 — P I daje pravi zbroj temeljnica za oba ekstremna stabla u debljinskoj skalini, a izraz 2´i´d2 pogrešni temeljnički |