DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 10 <-- 10 --> PDF |
64 oblično-brojevnih ili drvno-gromadnih skrižaljaka, što u ostalom na netom izraženom pojmu o, karakteru i svrsi primjernih stabala ne mijenja ništa. Najdalje su u teoriji primjernih stabala uznapredovali prof. dr. Lorey i prof. dr. U. Millier. Prema njima mogu primjerna stabla predstavljati prosječni primjerak svih stabala bilo u kojem pogledu, no kad se radi o kubisanju sastojinâ, onda i oni pod primjernim stablima razumijevaju izričito samo ona stabla, koja su istodobno obzirom na sve faktore drvne mase, pa prema tome i obzirom na samu drvnu masu poprečni reprezentanti svih stabala u stanovitoj skupini.1 Pojam primjernih stabala zatvoren je dakle prema dosadanjem shvaćanju primjernih stabala u preuske granice. Da to uvidimo, valja da stvarno i ispravno odgovorimo na dva pitanja: 1. Da li je u sastojinama, u kojima se prema dosadanjem shvaćanju stabalna visina može označiti funkcijom prsnoga promjera, zbilja nepotrebna izmjera stabalnih visina odnosno da li se valjana primjerna stabla mogu u takovim sastojinama pronaći samo na temelju unapred za njih ustanovljenog prsnog promjera? 2. Da li je u sastojinama, u kojima se visina ne može označiti funkcijom prsnoga promjera, zbilja potrebna izmjera ili barem okularna ocjena visine na svim stablima sastojine u svrhu, da se uzmognu u sastojini pouzdano pronaći valjana primjerna stabla? Ad. 1. Stabalna visina može se nazvati funkcijom prsnog promjera zapravo samo onda, ako između prsnog promjera i visine postoji takav odnošaj ovisnosti, da svaka i malena promjena prsnog promjera povlači za sobom odmah i promjenu visine: ako su dakle sva deblja stabla po stalnom zakonu ujedno i viša, a sva tanja stabla po istom zakonu ujedno i niža ili, što je isto, ako sva jednako debela stabla imaju i jednaku visinu. 1 Lorey, Uber Probestâmme, str. 3. Millier, Lehrbuch der Holzmesskunde 1915., str. 262. |