DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Kad bi u sastojinama između prsnog promjera i visine postojao ovakav odnošaj, onda bi se zbilja u stanovitim slučajevima mogla u njima izabrati valjana primjerna stabla samo na temelju unapred za njih ustanovljenog prsnog promjera; onda bismo u tim slučajevima mogli biti sigurni, da svako ono stablo, koje ima od primjernog stabla zahtijevani prsni promjer, ima eo ipso i visinu, što je primjerno stablo kao takovo treba da ima. Velim „u stanovitim slučajevima", jer ima — kako ćemo poslije vidjeti — i slučajeva, u kolima se valjano primjerno stablo niti kod ovakovog odnošaja između prsnog promjera i visine nikako ne bi dalo pronaći samo na temelju unapred za nj ustanovljenog prsnog promjera, već bi svakako potrebno bilo, da se u tu svrhu i visina za nj unapred računom ustanovi. A da se ova visina uzmogne ustanoviti (izračunati), potrebna je svakako još prije toga i izmjera visina u sastojini. No u kojoj sastojini postoji ovakav odnošaj između . prsnog promjera i visine? Zapravo u nikojoj. U pravilnim (jednoličnim) sastojinama, u kojima su sva stabla po prilici jednako stara, opaža se doduše, da su deblja stabla u glavnom i viša, a tanja stabla u glavnom i niža. No to vrijedi samo u prosječnom smislu, dočim inače i u takovim sastojinama ima u tom po gledu sva sila iznimaka, koje znadu biti i vrlo velike. Nijedna zbiljna sastojina nije naime posve jednolično obraštena. U svakoj ima gušćih i rjeđih partija, manjih i većih progalina, čistina, neobraštenih puteva itd. Jednako debela stabla iste vrsti drva, od kojih se neka nalaze u gušćim, a druga u rjeđim dijelovima sastojine ili dapače na čistini, imaju stoga različitu visinu sa manjom ili većom razlikom. Isti odnošaj postoji između rubnih i nutarnjih (na rubu i u nutarnjosti sastojine uzraslih) stabala. Još u većoj mjeri upliva na ovaj odnošaj između prsnog promjera i visine d o b ro t a tla, što se već i u samim ni zinskim šumama obzirom na razne dijelove jedne te iste sastojine vrlo dobro opaža. No još se više opaža ovo u brdovitim šumama, gdje osim same bonitete tla upliva na to i ekspozicija stojbine. Tu je u jednodobnim sastojinama iste vrsti drva redovit pojav, da se dva jednako debela stabla, od kojih se jedno nalazi u dolu ili na sjevernoj |