DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 12     <-- 12 -->        PDF

66


strani obronka, a drugo na glavici (hrptu) ili na južnoj strani
obronka, visinom međusobno veoma razlikuju. Isti pojav
opaža se uvijek i tamo, gdje se pojedina stabla sastojine
i starošću svojom međusobno znatno razlikuju, dakle u sastojinama,
koje su osnovane oplodnom sječom uz dugo
trajanje pomladnje, zatim u prebornim sastojinama i u
srednjim šumama.


Faktično se dakle u nijednoj sastojini ne može stabalna
visina u strogom smislu riječi označiti funkcijom prsnog
promjera, pa se stoga niti valjana primjerna stabla nigdje
ne mogu pouzdano pronaći samo na temelju unapred za
njih ustanovljenog prsnog promjera. Prema tome valja u
svim sastojinama bezuvjetno mjeriti i visine stabala, jer se
samo tako mogu stvoriti preduvjeti za pouzdani pronalazak
valjanih primjernih stabala.


Međutim po propisima Gustava ......* imaju se u
sastojinama, u kojima se visina ne može označiti funkcijom
prsnog promjera, mjeriti visine na svim stablima sastojine,
što je opet s praktičnog gledišta veoma zazorno. Stoga su
nasljednici Gustava ......, da se izmakne ovoj zbilja
zazornoj mjeri, a da se ipak Heyerovoj teoriji barem formalno
udovolji, pristali uz načelo „ako nećeš ti k meni,
onda ću ja k tebi", pa su na temelju toga načela veoma
snizili zahtjeve, koji imaju biti mjerodavni kod prosuđivanja,
da li u stanovitoj sastojini između prsnog promjera
i visine kod jedne te iste vrsti drva postoji odnošaj
funkcionalnosti ili ne. Na ovo sniženje prisilila ih je i okolnost,
što su, htijući Heyerovorh zahtjevu barem kako tako
udovoljiti, prihvatili načelo, da se u sastojinama, u kojima
se stabalna visina ne može označiti funkcijom prsnog promjera,
visine svih stabala imaju — ako ne točno mjeriti, a ono
barem — od oka ocjenjivati. Jer se naime visine mogu samo
onda donekle pouzdano od oka ocjenjivati, ako se ne ocjenjuju
na metre, već barem u intervalima od 5 do 5 metara,
morali su oni pristati, pa su i pristali na to, da se stabalna
visina sve dotle smatra funkcijom prsnoga promjera, dok
visinska diferencija između jednako debelih stabala ne premaši
iznosa od 5 metara. Premaši li pak navedena diferen-


Cber die Ermittelung , str. 33. i 34.