DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 12 <-- 12 --> PDF |
66 strani obronka, a drugo na glavici (hrptu) ili na južnoj strani obronka, visinom međusobno veoma razlikuju. Isti pojav opaža se uvijek i tamo, gdje se pojedina stabla sastojine i starošću svojom međusobno znatno razlikuju, dakle u sastojinama, koje su osnovane oplodnom sječom uz dugo trajanje pomladnje, zatim u prebornim sastojinama i u srednjim šumama. Faktično se dakle u nijednoj sastojini ne može stabalna visina u strogom smislu riječi označiti funkcijom prsnog promjera, pa se stoga niti valjana primjerna stabla nigdje ne mogu pouzdano pronaći samo na temelju unapred za njih ustanovljenog prsnog promjera. Prema tome valja u svim sastojinama bezuvjetno mjeriti i visine stabala, jer se samo tako mogu stvoriti preduvjeti za pouzdani pronalazak valjanih primjernih stabala. Međutim po propisima Gustava ......* imaju se u sastojinama, u kojima se visina ne može označiti funkcijom prsnog promjera, mjeriti visine na svim stablima sastojine, što je opet s praktičnog gledišta veoma zazorno. Stoga su nasljednici Gustava ......, da se izmakne ovoj zbilja zazornoj mjeri, a da se ipak Heyerovoj teoriji barem formalno udovolji, pristali uz načelo „ako nećeš ti k meni, onda ću ja k tebi", pa su na temelju toga načela veoma snizili zahtjeve, koji imaju biti mjerodavni kod prosuđivanja, da li u stanovitoj sastojini između prsnog promjera i visine kod jedne te iste vrsti drva postoji odnošaj funkcionalnosti ili ne. Na ovo sniženje prisilila ih je i okolnost, što su, htijući Heyerovorh zahtjevu barem kako tako udovoljiti, prihvatili načelo, da se u sastojinama, u kojima se stabalna visina ne može označiti funkcijom prsnog promjera, visine svih stabala imaju — ako ne točno mjeriti, a ono barem — od oka ocjenjivati. Jer se naime visine mogu samo onda donekle pouzdano od oka ocjenjivati, ako se ne ocjenjuju na metre, već barem u intervalima od 5 do 5 metara, morali su oni pristati, pa su i pristali na to, da se stabalna visina sve dotle smatra funkcijom prsnoga promjera, dok visinska diferencija između jednako debelih stabala ne premaši iznosa od 5 metara. Premaši li pak navedena diferen- Cber die Ermittelung , str. 33. i 34. |