DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 13 <-- 13 --> PDF |
67 cija ovaj iznos, prestaje stabalna visina i s njihovog gledišta biti funkcijom prsnoga promjera, pa se stoga po njihovu nazoru sva stabla sastojine imaju i po visini svrstavati i to u t. zv. visinske klase, od kojih svaka pojedina mora sadržavati sva stabla, koja se međusobno gledom na visinu ne razlikuju jače od 5 metara.1 No time su Heyerovi nasljednici teoriju sastojinskog kubisanja napravili prilično smiješnom, jer su se stavili u protimbu sa prirodnim zakonima, koji ne poznavaju nikakovih kompromisa, a naročito ne ovakovih nenaravnih granica i skokova. Da vidimo, koliko su pri tom pogriješili. Da stanovito stablo uzmogne gledom na drvnu masu biti valjanim reprezentantom (primjerkom) svih stabala u svojoj grupi, potrebno je, da ima prosječnu temeljnicu (prsni promjer), prosječnu visinu i prosječni oblični broj od svih stabala svoje grupe. Ima li ono prosječnu temeljnicu (prsni promjer) i prosječnu visinu, imat će u glavnom i prosječni oblični broj, jer je stabalni oblični broj u glavnom funkcija prsnog promjera i visine. Ima doduše i u tom pogledu vrlo mnogo i velikih iznimaka, no ove se iznimke ne dadu potpuno u obzir uzeti, jer bismo inače na svim stablima sastojine morali ustanovljivati i oblični broj, a taj bi nam posao zavukao kubisanje sastojine u neizmjernost. Iznimke ove možemo u ostalom manje ili više učiniti neškodljivima, ako uvijek nastojimo, da za primjerna stabla uzimljemo samo ona stabla, koja osim za njih određene prsne debljine i visine imaju također prosječni oblik debla i krošnje (habit). Međutim ako primjerna stabla izabiremo samo na temelju unapred za njih ustanovljenog prsnog promjera, onda ne samo da se vrlo teško (zapravo samo slučajno) dadu izabrati onakova stabla, koja imaju od primjernih stabala zahtijevanu visinu, već se isto tako teško dadu onda izabrati i stabla, koja imaju od primjernih stabala zahtijevani oblični broj (oblik, habit), a ta je poteškoća to veća, što je veća visinska diferencija između jednako debelih stabala. Evo zašto! 1 Ako se dakle pod evakovim prilikama visine svih stabala u sastojini giblju između 15 i 30 m, onda bi u prvu (I.) visinsku klasu imala spadati sva stabla od 15 do 20 m visine, u II. visinsku klasu sva stabla od 20 do 25 m a u III. visinsku klasu sva stabla od 25 do 30 m visine. |