DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 14 <-- 14 --> PDF |
! Recimo, da se nalazimo u sastojini, u kojoj se visinske diferencije između jednako debelih stabala giblju u granicama od 5 metara, te da je to jednodobna i vrlo pravilno obraštena sastojina u neravnom (valovitom) terenu. Stabla, štono se nalaze na glavicama (hrptovima) ili na južnim obroncima, niža su za 5 m od jednako debelih stabala, štono se nalaze u dolovima ili na sjevernim obroncima. Svatko znade, da stabla, koja su znatno viša od drugih stabala iste vrsti drva i iste prsne debljine, imaju i sasvim drugačiji oblik debla i krošnje, nego što ga imaju ona druga (jednako debela, ali niža) stabla. Dok viša (u dolovima i na sjevernim obroncima uzrasla) stabla imaju dugačko, lijepo deblo i u glavnom čunjastu ili piramidalnu krošnju, imaju niža (na glavicama i južnim stranama uzrasla) stabla kratko deblo i u glavnom okruglu ili pače u horizontalnoj ravnini manje ili više sploštenu (sferoidalnu) krošnju. Kolika tu razlika u obličnom broju .mora postojati između posve jednako debelih, ali različito visokih stabala, svakom je jasno. No i između posve jednako debelih stabala, koja su ujedno i posve jednako visoka, može —kako sam već gore rekao — postojati upravo velika razlika u obličnom broju1 i samo ta razlika dade se kod izbora primjernih stabala manje više neškodljivom učiniti izborom stabala prosječnog oblika.2 Čim kod istoga prsnog promjera pređemo k drugoj visini, odmah moramo tražiti prosječni oblik drugog a jedno g tipa stabala, koji dakako manje više drugačije i izgleda. Ako se dakle unutar svake pojedine grupe jednak o debelih i visokih stabala može oblik, a prema tome i oblični broj pojedinih ekstremnih stabala u grupi razlikovati međusobno i za 20%, onda se oblik i oblični broj u grupi jednako debelih, ali nejednako visokih stabala mora još u znatno širim granicama kretati, pa je prosječni oblik takovih stabala još znatno teže pogoditi. Pogreška od barem 5%, pače i do 10% kako u obličnom broju tako i u samoj drvnoj masi, što bi je ta stabla morala reprezentisati, nije 1 Prema prof. Miilleru (Holzmesskunde 1915., str. 225.) može ona iznositi i do 20%. ´ U tom bi slučaju između stabla prosječnog oblika i stabala ekstremnih oblika postojala oblicno-brojevna razlika od 10°/0 |