DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 18 <-- 18 --> PDF |
U čem se dakle sastoji primjena toga zakona na ovaj slučaj? Sastoji se u tome, da se u sastojini izabere stanovit broj stabala različitih debljina (različitog prsnog promjera), te da se visine izmjere samo na tim stablima. Postupak kod izbora ovakovih stabala sasvim je slobodan, samo treba da po mogućnosti od svih debljina, a naročito od najslabijih, srednjih i najjačih, bude izabrano barem po nekoliko stabala. Od svih manje više različitih visina, štono pripadaju ovako izabranim stablima jednog te istog prsnog promjera, uzme se onda aritmetička sredina. Svaka od ovih aritmetičkih sredina predstavljat će nam naravno tim pouzdanije prosječnu visinu, štono odgovara dotičnom prsnom promjeru, čim smo više stabala dotične debljine u svrhu mjerenja visine upotrebili. No ipak nije nigda potrebno, da broj ovakovih stabala kako za svaki pojedini prsni promjer tako i za cijelu sastojinu (primjernu plohu) uopće bude baš nerazmjerno velik, jer se ovako ustanovljene aritmetičke sredine dadu još na poseban jedan način (grafički) ispraviti. Obzirom na ovu činjenicu nije potrebno ni to, da među ovako izabranim stablima budu zastupana stabla svakog mogućeg u dotičnoj sastojini zastupanog prsnog promjera, jer se na spomenuti način dadu ujedno pronaći i one prosječne visine, koje odgovaraju ostalim — na izmjerenim stablima nezastupanim — prsnim promjerima. To je način tako zvane grafičke interpolacije. Kod izbora i izmjere ovakovih stabala u sastojini valja paziti samo na ove momente: Svako iole normalno stablo dade se u tu svrhu posve dobro upotrijebiti, samo valja na svakom od njih» izmjeriti i zabilježiti ne samo visinu, već i prsni promjer, jer je — kako rekoh — svrha takovim stablima ustanovljenje prosječnih visina, koje odgovaraju stanovitim prsnim promjerima, a to se bez istodobne izmjere prsnog promjera na takovim stablima ne da postići. Također mora taksator kod izbora ovakovih slabala proći kroz cijelu sastojinu i mjeriti stabla, koja su uzrasla pod raznim okolnostima (na rubovima i u nutarnjosti sastojine, u gušće obraslim i rjeđim dijelovima, na boljoj i lošijoj stojbini, u dolovima, na obroncima, na hrptovima odn. |