DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 19 <-- 19 --> PDF |
73 glavicama i t d.). Naravno mora pri tom više pažnje posvetiti ovim partijama, koje su u sastojim jače zastupane. Izmjera ova dade se lako i brzo provesti, ako sa svakoga pojedinoga stajališta izmjerimo kakovim dobrim i praktičnim hipsometrom (Sanlavilleovim, Klaussnerovim, Kleinovim ili Hunievim)1 sva iole normalna okolna stabla i onda tek dalje pođemo. Dakako da se u sastojinama, u kojima je visinska diferencija između jednako debelih stabala znatno veća, mora izmjera potrebnih visina proteći i na znatno veći broj stabala. Nakon ove izmjere valja, kako rekoh, za sva jednako debela stabla izračunati aritmetski srednju visinu,2 a ovako 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 em 1 Naročito potonja tri instrumenta vrlo su praktična, te se s njima dade vrlo brzo raditi, jer se udaljenost stajališta od stabla —isto tako kao i kod Sanlavilevog dendrometra — ne mora ni kod njih mjeriti. Pa i glede točnosti zadovoljavaju oni najbolje od svih ostalih hipsometara. Sanlavilleov, Kleinov i rliiniev hipsometar dozvoljavaju naime očitavanje na 1 dra, što kod izmjere stabalnih visina u dendrometričke svrhe posve dostaje i onda, ako želimo sastojitm maksimalno mogućom točnošću kubisati. Klaussnerov je pak hipsometar nešto manje točan, ali u običnoj praksi još uvijek posve zadovoljava. 2 Ovaj postupak poznat je već, kako znamo, u dendrometričkoj literaturi i ja ga ovdje navadam samo cjelovitosti radi, a eventualno i radi kojega u stvar neupućenog čitaoca. |