DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 21 <-- 21 --> PDF |
75 drugom Druge svrhe oni dakle nemaju, a ipak im apsolutno ne možemo poreći karaktera primjernih stabala, upotrebljenih kod kubisanja sastojine. Kad pak ovo stoji, onda je dosadanja teorija o pojmu i svrsi primjernih stabala kod kubisanja sastojinâ — kako već rekoh — preuska, te moramo preći k novoj, proširenoj i prema tome znatno promijenjenoj teoriji primjernih stabala, koja će nam iz teorije o kubisanju sastojinâ ukloniti sve one kontradikcije, što ih danas u svim dendrometričkim djelima na pregršte nalazimo, III. Nova teorija primjernih stabala i njena korist za kubisanje sastojinâ. Kao što se drvna masa svakog pojedinog osovnog stabla može dobiti produktom g. h. f, gdje g naznačuje prsnu temeljnicu, h visinu, ,a f obični broj stabla, tako se i drvna masa cijele sastojine ili stanovite stabalne skupine može dobiti produktom G. h. i, gdje G naznačuje zbroj svih stabalnih temeljnica u sastojini (skupini), h srednju (prosječnu) visinu i f srednji (prosječni) obični broj od svih stabala u sastojini (skupini). Od ovih triju faktora obuhvaća samo prvi (G) sva stabla sastojine (skupine), dočim faktori h i f dolaze u navedenom produktu samo u singular nom obliku, t. j. kao prosječni iznosi za jedno stablo. Prema tome se na svim stablima sastojine (skupine) mora mjeriti samo prsni promjer (temeljnica), dočim se stabalna visina i oblični broj mogu u svrhu ustanovljenja prosječne stabalne visine i prosječnog stabalnog obličnog broja posve mirne duše izmjeriti odnosno ustanoviti samo na jednom razmjerno malenom dijelu svih stabala u sastojini (skupini). Ova stabla, na kojima se mjere visine i ustanovljuju oblični brojevi, služe nam prema tome kao primjerci svih stabala u sastojini (skupini), pa se stoga zovu primjerna stabla. Da mjerenje visina i ustanovljivanje obličnih brojeva na primjernim stablima bude zbilja od koristi za pouzdano i točno, a ipak pri tom brzo i praktično kubisanje sastojine, potrebno je, da se primjerna stabla odabiru u sastojini po nekim stalnim principima. Nekoja od primjernih stabala ima |