DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 23     <-- 23 -->        PDF

sati, čime je oblični broj njihov indirektno ustanovljen. U
tom slučaju ubrajaju se i ona među konkretna primjerna
stabla.


No često se možemo vrlo dobro poslužiti i onim obličnim
primjernim stablima, što su ih već drugi negdje prije
izmjerili odnosno kubisali i rezultate toga kubisanja tabelarno
složili. U tom stečaju moramo samo unapred ustanoviti
(izračunati) prsni promjer i visinu svih obličnih primjernih
stabala, pa onda možemo za svako od njih ili iz kakove
skrižaljke obličnih brojeva izvaditi pripadni oblični broj ili
pak iz kakove skrižaljke drvnih masa odmah cijelu drvnu
masu njihovu. U tom nam dakle slučaju za direktno ili indirektno
ustanovljenje prosječnih obličnih brojeva, koji odgovaraju
stanovitim prsnim promjerima i stabalnim visinama,
služe apstraktn a primjerna stabla t. j . tabelarni iznosi za
oblični broj odnosno drvnu masu stabla.


Dok dakle visinska primjerna stabla spadaju samo
u kategoriju konkretnih primjernih stabala, mogu obličn a
primjerna stabla biti ili konkretna ili apstraktna.


No među visinskim i obličnim primjernim stablima
postoji još jedna razlika.


Visinska primjerna stabla moraju se naime u
sastojini samo tako odabirati, da među njima bude zastupano
dovoljno stabala najraznoličnijih dimenzija, i to ne
t samo po jedno, već po mogućnosti i po nekoliko stabala
jednog te istog prsnog promjera. Prema tome može nam
kao visinsko primjerno stablo poslužiti kojegod stablo sastojine,
koje nije posve abnormalno (vrlo grbavo, vrlo nagnuto,
prebijeno, u prsnoj visini rašljasto i t. d.). Glavno je,
da među visinskim primjernim stablima bude zastupan tolik
broj stabala, da se za svaki u sastojini zastupan prsni promjer
uzmogne pouzdano ustanoviti prosječna visina stabla.


Oblična primjerna stabla naprotiv moraju se u
sastojini tako odabirati, da iz kubičnog sadržaja svakoga
od tih stabala, ako se ovaj pomnoži sa ukupnim brojem
stabala u sastojini (odnosno stabalnoj skupini), možemo dobiti
ukupnu drvnu masu cijele sastojine (odn. stabalne skupine).
Oblična primjerna stabla moraju dakle gledom na
temeljnicu u prsnoj visini (prsni promjer), zatim gledom na
visinu i gledom na oblični broj, a prema tome i gledom na