DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 24     <-- 24 -->        PDF

drvnu masu manje više sačinjavati aritmetsku sredinu (prosjek)
od svih stabala, što ih ona reprezentišu.


U tom pogledu postoje ali i među samim obličnim
primjernim stablima još znatne razlike. Ova stabla mogu
naime reprezentisati onakove stabalne skupine, u kojima se
sva stabla gledom na prsni promjer, visinu i oblični broj ne
razlikuju jedno od drugoga napadno, tako da sva ona izgledaju
skoro jednako debela, visoka i punodrvna. U tom
slučaju mogu se oblična primjerna stabla nazvati modelnim
(uzornim) stablima, jer ona — dakako uz neke
stege — sačinjavaju pravi model (uzorak) svih — skoro
jednakih — stabala svoje grupe. Prof dr. Millier i zahtijeva
stoga, da se ovaj naziv upotrebljava samo za ovakova
primjerna stabla1. Stabalne grupe ovakove vrsti zovu
se debljinskim skalinama.


No oblična primjerna stabla mogu reprezentisati i onakove
stabalne skupine, u kojima već gledom na navedene
dimenzije postoje među pojedinim stablima napadne razlike.
Oblična primjerna stabla kao reprezentanti takovih skupina
moraju već u strogom smislu riječi imati aritmetski srednju
temeljnicu (odnosno njoj pripadni prsni promjer) od svih
stabala u svojoj skupini, a osim toga na posebni način izračunanu
(ustanovljenu) srednju skupinsku visinu, jer će
samo u tom slučaju imati ona i približno srednji skupinski
oblični broj, pa prema tome i približno srednju drvnu masu ,
od svih stabala u skupini. Oblična primjerna stabla takovih
skupina mogu se stoga, kako to Millier zahtijeva, zvati i
srednjim (aritmetski srednjim) stablima, a same takove
skupine mogu obasizati ili svaka samo po nekoliko
susjednih debljinskih skalina, pa se onda zovu debljinskim
klasama, ili pak sve debljinske skaline cijele sastojine mogu
sačinjavati samo jednu stabalnu skupinu. U prvom stučaju
zovu se srednja slabla razrednim, a u, drugom slučaju
sastojinskim srednjim stablima.


Oblična primjerna stabla mogu se pojedinim stabalnim
skupinama dodjeljivati po raznim načelima. Svakoj stabalnoj


1 Lehrbuch der Holzmesskunde, 2. izdanje, str.262. Pripominjem ali, da ni M ii 1-
ler ne razlikuje ovdje visinska primjerna stabla od obličnih, već izričito, kad
se radi o kubisanju sastojinâ, poznaje samo primjerna stabla uopće, razumijevajući
pod tima samo ona stabla, što ih ja ovdje nazivljem oblični m primjernim
stablima.