DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 24 <-- 24 --> PDF |
drvnu masu manje više sačinjavati aritmetsku sredinu (prosjek) od svih stabala, što ih ona reprezentišu. U tom pogledu postoje ali i među samim obličnim primjernim stablima još znatne razlike. Ova stabla mogu naime reprezentisati onakove stabalne skupine, u kojima se sva stabla gledom na prsni promjer, visinu i oblični broj ne razlikuju jedno od drugoga napadno, tako da sva ona izgledaju skoro jednako debela, visoka i punodrvna. U tom slučaju mogu se oblična primjerna stabla nazvati modelnim (uzornim) stablima, jer ona — dakako uz neke stege — sačinjavaju pravi model (uzorak) svih — skoro jednakih — stabala svoje grupe. Prof dr. Millier i zahtijeva stoga, da se ovaj naziv upotrebljava samo za ovakova primjerna stabla1. Stabalne grupe ovakove vrsti zovu se debljinskim skalinama. No oblična primjerna stabla mogu reprezentisati i onakove stabalne skupine, u kojima već gledom na navedene dimenzije postoje među pojedinim stablima napadne razlike. Oblična primjerna stabla kao reprezentanti takovih skupina moraju već u strogom smislu riječi imati aritmetski srednju temeljnicu (odnosno njoj pripadni prsni promjer) od svih stabala u svojoj skupini, a osim toga na posebni način izračunanu (ustanovljenu) srednju skupinsku visinu, jer će samo u tom slučaju imati ona i približno srednji skupinski oblični broj, pa prema tome i približno srednju drvnu masu , od svih stabala u skupini. Oblična primjerna stabla takovih skupina mogu se stoga, kako to Millier zahtijeva, zvati i srednjim (aritmetski srednjim) stablima, a same takove skupine mogu obasizati ili svaka samo po nekoliko susjednih debljinskih skalina, pa se onda zovu debljinskim klasama, ili pak sve debljinske skaline cijele sastojine mogu sačinjavati samo jednu stabalnu skupinu. U prvom stučaju zovu se srednja slabla razrednim, a u, drugom slučaju sastojinskim srednjim stablima. Oblična primjerna stabla mogu se pojedinim stabalnim skupinama dodjeljivati po raznim načelima. Svakoj stabalnoj 1 Lehrbuch der Holzmesskunde, 2. izdanje, str.262. Pripominjem ali, da ni M ii 1- ler ne razlikuje ovdje visinska primjerna stabla od obličnih, već izričito, kad se radi o kubisanju sastojinâ, poznaje samo primjerna stabla uopće, razumijevajući pod tima samo ona stabla, što ih ja ovdje nazivljem oblični m primjernim stablima. |