DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 25 <-- 25 --> PDF |
skupini može se naime dodijeliti bilo povoljni bilo jednaki ili pak proporcionalni broj obličnih primjernih stabala. Za ap straktn a primjerna stabla ima naravno smisla samo takovo dodjeljivanje, da na svaku stabalnu skupinu otpadne samo po jedno primjerno stablo, dočim s druge strane povoljni ili u višebroju jednaki ili pak proporcionalni broj obličnih primjernih stabala u svakoj stabalnoj skupini ima smisla samo onda, ako se radi o konkretnim primjernim stablima ove vrsti. Ako smo naime i pronašli u sastojini stablo, koje ima točno onu prsnu debljinu i onu visinu, što je kao reprezentant svih stabala u stanovitoj skupini treb a da ima, ne mora ono ipak eo ipso imati i prosječni oblični broj dotične skupine. Stoga se u slučajevima, u kojima se za kubi— sanje sastojine traži velika točnost, može drvna masa povoljne stabalne skupine upotrebom jednog jedinog konkret nog obličnog primjernog stabla samo slučajno dovoljnom točnošću ustanoviti. Nasuprot treba u svakom takovom slučaju upotrebiti za svaku stabalnu skupinu to više obličnih primjernih stabala, što su nejednoličnije prilike u sastojini. Wagene r napr. drži,1 da se broj primjernih stabala za cijelu sastojinu može gibati između 0 5 i 2% od ukupnog broja stabala u sastojini. Prof. dr. Millier2 proširuje ove grani-1 ce na postotne iznose od 0"5 do 3% od svih stabala u sastojini, dočim prof. dr. Speidel 3 ide još i dalje, te drži, da bi u mlađim sastojinama broj primjernih stabala imao iznositi 30/o, u srednjedobnim 5%, a u starijim još i veći postotak od ukupnog broja stabala u sastojini. Pri.tom opet ističem, da sva ova tri autora smatraju ovdje pod primjernim stablima samo ona stabla, što ih ja nazivljem obličnim primjernim stablima. Kako iz svega navedenoga vidimo ova proširena teorija primjernih stabala i svrhe njihove odstranjuje s jedne strane nesigurnost u izboru valjanih primjernih stabala u onim sastojinama, u kojima se stabalna visina po mišljenju njemačkih autora može smatrati funkcijom prsnoga promjera, a s druge strane čini posve nepotrebnim obrazovanje ´Wagene r G, Anleitung zurRegelung des Forstbetriebes 1875., str. 144. 2 Lehrbuch der Holzmesskunde, 2. izd., str. 271. -3 Speidel E. Dr., Beitrâge zu den Wuchsgesetzen des Hochwaldes, Tubingen 1893., str. 9. |