DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 4., 5. i 6. TRAVANJ, SVIBANJ I LIPANJ 1920. G. XLIV. ŠUMARSKI LIST GLASILO HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA. O primjernim stablima kod kubisanja sastojinâ.* (Sa jednom slikom). Napisao prof. Dr. A. Levaković. L Uvod. Kubisanje sastojinâ obavlja se, kako znamo, u glavnom na dva načina: ili se naime svi oni faktori, koji uplivaju na veličinu drvne mase u sastojini, jednostavno ocijene ili se pak oni manje ili više točno izmjere. Faktori ovi jesu prsni promjer (prsna temeljnica), zatim visina i oblični broj svakoga pojedinoga stabla. * Primjerna stabla kod kubisanja sastojinâ imaju prema shvaćanju njemačkih autora svrhu, da obzirom na drvnu masu, a prema tome u isti mah i obzirom na sve faktor e drvne mase (prsni promjer, visinu i oblični broj) služe kao prosječn i primjerci (egzemplari) svih ostalih stabala u sastojini odnosno u stanovitoj stabalnoj skupini. Svi njemački autori definišu primjerna stabla na ovaj način, a prof. dr. Karl H e y e r (Waldertragsregelung, Giessen 1841., str. 132.) zove ih izričito egzemplarima svih ostalih stabala u sastojini (stabilnoj skupini). Mjesto izraza „primjerna stabla", većinom je do sada u našem jeziku običajan izraz „pokusna stabla", koji izraz nipošto ne odgovara pojmu tift stabala niti svrsi njihovoj. On je samo loš prijevod ispravnog njemačkog izraza „Probestâmme" i ništa drugo. Njemačka riječ „Probe" znači naime u pravo m svom smislu samo „primjerak", a tek u preneseno m smislu dade se ona označiti i riječju „pokus". Riječ „pokusno stablo" znači zapravo, da se na primjernim stablima, štono se upotrebljavaju kod kubisanja sastojinâ, obavljaju i razni pokusi, a to nikako nij e istina . Stoga je izraz »pokusno stablo" posve neprikladan, isto tako kao što je i izraz „pokusna ploha" posve neprikladan za oznaku one plohe (šumske površine) odn. ono g površinskog dijela jedne sastojine, koji nam sa stabaljem, što se na njem nalazi, ima da služi kao primjerak (model) cijele sastojine. Ovakova ploha zove se njemački sasvim ispravno „Probeflâche", no ne valja dosadanji njezin prijevod „pokusna ploha", jer se na ovakovoj plohi ne obavljaju ni k a ko vi pokusi,|već ona služi isklju čivo kub i s an ju cijele sastojne. Izraz „pokusna pioha" ima da služi samo za oznaku ono g površinskog dijela jedne sastojine, koji ne služi kubisanju cijele sastojine, već je određen samo za to, da se na njem kao u jednoj skroz samostalnoj malenoj sastojini obavljaju razni šumarsko-znanstveni pokusi (istraži v anja), npr. pokusi gledom na uspjeh i shodnost raznih vrsti proređivanja, onda istraživanja o tečaju sastojinskog prirasta itd. Ovakovim površinama dali su Nijemci posve ispravni naziv „Versuchsflâchen", pa samo takovim površinama ima da pripada i naš naziv „pokusne plohe". (Okrenf !) k |