DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 32     <-- 32 -->        PDF

rastenjem stabalne visine, s kojim je istodobno skopčano i
rastenje prsne debljine, oblični broj stabla (dakako prsni ili
nepravi, koji se u praksi jedino upotrebljuje) ostaje često
na prilično konstantnom iznosu, a ako i pada, to nipošto
ne pada u istom razmjeru (tempu), u kojem stabalna visina
raste, već pada uvijek znatno slabije (polaganije). Stoga i
produkt od visine i obličnog broja (oblikovisina) mora sa
rastenjem stabalne visine uvijek jače ili slabije rasti, tako
da prosječna oblikovisina jačih debljinskih skalina, koje su
ujedno i više od slabijih, mora uvijek biti veća od prosječne
oblikovisine slabijih skalina. To se lijepo dade prikazati na
nekoliko konkretnih primjera.


Na strani 74. dobili smo


za debijmsku 1 20 i 24 i 28 32 36 j 40 i 44 48 52 56 1 60 64 68 72 i 76 cm.


skalinu od 1


prosječnu 17.020.4


17Y 0 5 22-9 24-9 267 28-229-5 30-5 31-432-2 32-9 33-4 33-8J34-1 34-3 m


visinu od


i


Uzmemo li, da je to jedamput hrastova, drugiput bukova,
treći put smrekova, a- četvrtiput jelova sastojina, te
izvadimo li iz oblično-brojevnih skrižaljaka za te vrsti drva
oblične brojeve, štono pripadaju tim debljinskim skalinama,
dobit ćemo ovaj pregled prosječnih skalinskih obličnih brojeva
i oblikovisina : (Vidi skrižaljku na slijedećoj strani).


Kako iz ovog pregleda vidimo, u prvom se primjeru
(za hrast) najmanja oblikovisina (10*3, m) odnosi naprama
najvećoj (194 jn) kao 1: 1*88, u drugom primjeru (za bukvu)
kao 1 : l-99, u trećem primjeru (za smreku) kao 1 : 1*45 i
napokon u četvrtom primjeru (za jelu) kao 1: 1 "61, a to
su — naročito što se tiče hrasta i bukve — vrlo osjetljive
razlike, koje se u slučajevima, u kojima se traži vrlo točno
kubisanje sastojine, nipošto ne smiju zanemariti.1


Piošnosrednje stablo cijele sastojine kao jedinstvene
stabalne skupine ne može dakle sa gledišta jednakosti
oblikovisina u strožem smislu riječi koincidovati sa
kub no srednjim stablom njezinim, a naročito ne u listavim
(bjelogoričnim) sastojinama. Stoga bi, da se jednakost između


#


´ Isti omjer između najmanje i najveće oblikovisine u sastojini dobit ćemo
za ove vrsti drva kod bilo kojeg visinskog odnošaja, u koliko samo broj i zaokružbena
sredina debljinskih skalina ostanu nepromijenjeni, te u koliko ostanemo
kod istih obličnobrojevnih skrižaljaka.