DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 32 <-- 32 --> PDF |
rastenjem stabalne visine, s kojim je istodobno skopčano i rastenje prsne debljine, oblični broj stabla (dakako prsni ili nepravi, koji se u praksi jedino upotrebljuje) ostaje često na prilično konstantnom iznosu, a ako i pada, to nipošto ne pada u istom razmjeru (tempu), u kojem stabalna visina raste, već pada uvijek znatno slabije (polaganije). Stoga i produkt od visine i obličnog broja (oblikovisina) mora sa rastenjem stabalne visine uvijek jače ili slabije rasti, tako da prosječna oblikovisina jačih debljinskih skalina, koje su ujedno i više od slabijih, mora uvijek biti veća od prosječne oblikovisine slabijih skalina. To se lijepo dade prikazati na nekoliko konkretnih primjera. Na strani 74. dobili smo za debijmsku 1 20 i 24 i 28 32 36 j 40 i 44 48 52 56 1 60 64 68 72 i 76 cm. skalinu od 1 prosječnu 17.020.4 17Y 0 5 22-9 24-9 267 28-229-5 30-5 31-432-2 32-9 33-4 33-8J34-1 34-3 m visinu od i Uzmemo li, da je to jedamput hrastova, drugiput bukova, treći put smrekova, a- četvrtiput jelova sastojina, te izvadimo li iz oblično-brojevnih skrižaljaka za te vrsti drva oblične brojeve, štono pripadaju tim debljinskim skalinama, dobit ćemo ovaj pregled prosječnih skalinskih obličnih brojeva i oblikovisina : (Vidi skrižaljku na slijedećoj strani). Kako iz ovog pregleda vidimo, u prvom se primjeru (za hrast) najmanja oblikovisina (10*3, m) odnosi naprama najvećoj (194 jn) kao 1: 1*88, u drugom primjeru (za bukvu) kao 1 : l-99, u trećem primjeru (za smreku) kao 1 : 1*45 i napokon u četvrtom primjeru (za jelu) kao 1: 1 "61, a to su — naročito što se tiče hrasta i bukve — vrlo osjetljive razlike, koje se u slučajevima, u kojima se traži vrlo točno kubisanje sastojine, nipošto ne smiju zanemariti.1 Piošnosrednje stablo cijele sastojine kao jedinstvene stabalne skupine ne može dakle sa gledišta jednakosti oblikovisina u strožem smislu riječi koincidovati sa kub no srednjim stablom njezinim, a naročito ne u listavim (bjelogoričnim) sastojinama. Stoga bi, da se jednakost između # ´ Isti omjer između najmanje i najveće oblikovisine u sastojini dobit ćemo za ove vrsti drva kod bilo kojeg visinskog odnošaja, u koliko samo broj i zaokružbena sredina debljinskih skalina ostanu nepromijenjeni, te u koliko ostanemo kod istih obličnobrojevnih skrižaljaka. |