DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 35     <-- 35 -->        PDF

počevši od najslabije do najjače debljinske skaline skroz je
drugačiji nego kod visinskog odnošaja I.


Da li međutim ovakav slučaj u konkretnoj sastojini
postoji ili ne, o tom bismo se mogli uvjeriti tek na osnovu
opsežnog istraživanja, koje je dugotrajnije od samog kubisanja
sastojine, pa se stoga nipošto ne preporuča.1 Valja
dakle u svakom onom slučaju, u kojem je potrebno, da
p 1 o š n o srednje stablo skupine barem praktički koinciduje
sa k u b n o srednjim stablom njezinim, ili praviti vrlo uske
skupine (debljinske klase) ili pak, ako se radi o tome, da
plošnosrednje stablo cijel e sastojine praktički sigurno
koinciduje sa kubnosrednjim stablom njezinim, onda valja
unaprijed ustanoviti (izračunati) i visin u aritmetski srednjeg
(kubnosrednjeg) sastojinskog stabla, koja je redovito
manje više znatno veća od visine plošnosrednjeg
stabla sastojine.2 Nadalje valja kod samog izbora aritmetski
srednjeg stabla u sastojini paziti ne samo na prsni
promjer (temeljnicu), već i na visinu svakog onog stabla,
koje bi kod ovoga izbora moglo u obzir doći.


Kako sam već rekao, po njemačkim autorima izabiru
se u sastojini aritmetski srednja stabla samo na temelju i
pomoću unapred izračunanog prsnog promjera njihova. Stoga
su naravno i sami ti autori za rezultat sastojinskog kubisanja
pomoću ovak o izabranih srednjih sastojinskih stabala
dobivali redovito znatno manji iznos. No mjesto da
uzrok ovoj pogreški traže tamo, gdje on zapravo leži, t. j .
u nekoj incidenciji plošnosrednjeg stabla sa kubnosrednjim
stablom odnosno u manjo j visin i plošnosrednjeg stabla
naprama visini kubnosrednjeg stabla, smatraju oni još i dandanas,
3 da se krivnja radi te pogreške ima pripisati gor e
navedeno j formul i za izračunavanje aritmetski srednje
temeljnice , koja da kod primjene na cijelu sastojinu
kao jednu jedinstvenu stabalnu skupinu daje premalen iznos
za temeljnicu aritmetski srednjeg stabla.


Stoga je prof. dr. K u n z e u drugom izdanju svoje
„Anleitung ... " (od god. 1891.) došao na pomisao, da


1 Glede provedbe toga istraživanja vidi ..... Gust., Ober die Ermittelung
. . ., str. 43—50.


2 To ćemo vidjeti naskoro.


3 Miiller, Holzmesskunde, 2. izd., 1915., str. 264 i 265.


Kunze, Anleitung zur Aufnahme des Holzgehaltes der Waldbestânde, 3.
izdanje, 1916., str. 23-28.


«