DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— Vi Ni + v2 N2 + . - . . + Vx NXl
V= .. + N2 + . . . . + Nx


odnosno od
hf gi ht ft Nj + g2 h2 | N2 + . .. . . + gx hx, U Nx


f*7 NX + N2 + .. ; + Nx


No visinskih formula, koje polaze od ove formule, izvedeno
je do sada više, pa su se njihovi autori natezali o
tome, čija je formula najbolja i najtočnija, a pitanje to
ostalo je sve do danas zapravo neriješeno.


Prvi se bavio pitanjem oko postavka najbolje formule
za izračunavanje srednje sastojinske visine, t. j . visine, što je
treba da ima aritmetski srednje stablo sastojine, prof. dr.
Lorey.1 On je pri tom pošao sa ispravnog stanovišta, da
je srednja sastojinska visina ona visina, koja — pomnožena
sa zbrojem temeljnica za cijelu sastojinu i sa srednjim sastojinskim
obličnim brojem — daje drvnu masu cijele sastojine.
Njegova ishodna formula glasi prema tome


gt ht ft Nt + g2 h2 f2 N2 4- . . . . + gx K fx K


n~ g (Nl + N2 + . . . + Nx) f


Ona, kako vidimo, proizlazi iz gore navedene formule
za drvnu masu aritmetski srednjeg stabla. Iz nje proizlazi
dalje


fl "2 fz


nu 9l hl +-92 +__ - + Gx hx fx´ (0, + G2 + 7 . . + Gx) f


d hj fj + G2 h2 f2 + .... + Gx hx fx


--G { .... i.


No ova formula nije u praksi nikako uporabiva, jer
pretpostavlja poznavanje cijele sastojinske drvne mase (u
brojniku) i poznavanje srednjeg sastojinskog obličnog broja
(f), koje se oline pomoću srednje sastojinske visine obično
imaju tek ustanoviti.


Često doduše biva (npr. kod sastavka prirasno-prihodnih
skrižaljaka), da nam je drvna masa sastojine već poznata,
pa se ipak pored toga još posebno ustanovljuje i srednja
sastojinska visina, koja nam je poslije potrebna za t. zv.


1 Allgemeine Forst-und Jagdzeitung 1878., str- 149.