DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 4 <-- 4 --> PDF |
58 Prva dva faktora dadu se zbilja na svakom pojedinom stablu direktno izmjeriti, dočim se treći faktor (oblični broj) dade doduše tek pomoću prva dva faktora ili pak pomoću t. zv. obličnog kvocijenta direktno ili indirektno ustanoviti : pomoću prsnog promjera (odn. temeljnice) i visine direktno iz oblično-brojevnih tablica, a indirektno po v formuli / == —j-, gdje / naznačuje oblični broj, v drvnu masu, g prsnu temeljnicu i h visinu stabla. No ovakoVo ustanovljivanje obličnog broja posve je identično sa izmjerom njegovom, stoji dakle u opreci naprama okularnoj ocjeni obličnog broja. Naravno da su podaci, koji se dobiju izmjerom ovih triju faktora, znatno točniji i pouzdaniji od podataka, koji se dobiju ocjenom tih faktora. Ova rasprava tiče se posredno samo onakovog kubisanja sastojine, koje se osniva na mjerenju navedenih faktora. Kad bismo sve ove faktore htjeli izmjeriti (ustanoviti) na svim stablima sastojine, to bi bio posao, koji se u većini slučajeva gotovo ne bi dao ni izvesti ili ako bi se dao izvesti, to bi izvedba njegova bila upravo neizmjerno skupa. Stoga je potrebno, da se izmjera, visine i obličnog broja ograniči samo na nekoja stabla sastojine, t. zv. primjerna stabla, dočim se izmjera prsnog promjera svakako mora proteći na sva stabla dotične sastojine (iliprimjerne plohe), a taj posao zove se klupovanje sastojine. No da ograničenje u izmjeri navedenih faktora ne bude skopčano sa štetnim posljedicama za točnost1 sastojinskog kubisanja, te da se i cijeli postupak kod izmjere stabala kao i kod kasnijeg izračunavanja drvne mase što više pojednostavni i skrati, nužno je, da se uvijek sva stabla U bivšoj Srbiji običajni su mjesto izraza „primjerno stablo" i „primjerna ploha" izrazi „probno stablo" i „probna ploha" koji su svakako bolji od izraza „pokusno stablo" i „pokusna ploha", ali još nijesu posve besprikorni, jer se izrazi „proba´- i „probati" rabe u našem narodu faktično samo u prenesenom »mislu, dakle mjesto izraza „pokus" i „pokušavati". Sve ovo ističem ovdje samo zato, da se već jednom kod oznake stabala i ploha, štono služe isključivo taksatornim svrhama, prekine sa besmislenim izrazima „pokusno stablo" i „pokusna ploha", koji izrazi u teoriju sastojinskog kubisanja unašaju samo zbrku pojmova. 1 Riječ „točnost" ne smije se nigdje shvatiti u skroz apsolutnom smislu. Točnost je skroz relativan pojam, jer se dade samo do stanovite granice postići. |