DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Uzmemo li još jedan visinski odnošaj (III.), kod kojega iznosi Za debljinsku 20 j 24 28 32 36 40 ! 44 I 48 I 52 ! 56 ! 60 64 68 72 i 76 cm skalinu od prosječna 17-9 187 19-9 21-322-724-225627´0 28-4 296J30-8 319 32-8 33-6 34-3 m visina == (za hrast 0-576 0-58.0-5"3 0´58i;0-578,0-574 0-576 0-573 0-571 0-570 0-56810 566 0-566 0-566I0-565; «Sč-J. bftkvu 0-588 0 5940 597 0-593 0-591,0-593 0´595]0-597 0-598 0-599 0-600 0 602 0-6031.-605 0-6 8 — 3 S »„smreku 0-614 0-595 0-577 0-559 0-54.!0-532,0-518 0-50510-493 0-486 0´480´0 472 0 4680-467 0-462´ So-°|;jel u 0 635 0 63i:0-62«,0 617 0 610J0-602 0-594 0-586 0-577 0-569 0-5600-552 0-545,0-540 0-5331 vidjet ćemo, da se i ovdje najmanji oblični broj odnosi naprama najvećemu gotovo isto kao gore i to kod hrasta kao 1 : 1"03 „ bukv.e „ 1 : 14)3 „ smreke „ 1 : 1*33 „´ jele „ 1 : 1*19. Sličan odnošaj kao kod hrasta i bukve postoji i kod ostalih listača, te kod bora, dočim jela stoji u tom pogledu već ne prelazu k smreki.1 Dok dakle u Ustavim (bjelogoričnim) i borovim sastojinama diferencija između najvećeg i najmanjeg iznosa za prosječni oblični broj debljinske skaline praktički posve iščezava, u jelovim je sastojinama ona već nešto malko osjetljivija, a u smrekovim sastojinama još nešto osjetljivija. No i ovdje je ta diferencija zapravo još dosta neznatna, a kad se i ne bi takovom potpuno označiti mogla, to je ipak nešto malko veća visinska pogreška, koja je s njome skopčana, ceteris paribus bez ikakova praktičnog upliva na točnost kubisanja sastojine po formuli V= G.h.f, , jer se uslijed osebujnog odnošaja smrekovih stabalnih obličnih brojeva naprama prsnim promjerima i visinama stabala nešto malko veća visinska pogreška, koja je uvijek negativna, izravnava se nešto malko većom, ali uvijek pozitivnom obličnobrojevnom pogreškom. Koliko se dakle tiče potreba sastojinskog kubisanja, Loreyeva formula II. daje nam uvijek, ako i ne posve točne, ali ipak skoro posve točne rezultate i to uvijek s nega 1 Obrazloženje vidi u Miillerovoj „Lehrbuch der Holzmesskunde, II. izd., 1915., str. 225, pod 5. a. |