DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 41     <-- 41 -->        PDF

tivnom pogreškom. Visina kubnosrednjeg stabla sastojine
(srednja sastojihska visina) iznosi po ovoj Loreyevoj formuli :


kod visinskog odnošaja 1 31*7 m
„ „ „ 11. t .. . . DO 4 „
v » » 1" ^ " 3 »


Dok dakle kod odnošaja I. visinska diferencija između
kubnosrednjeg i plošnosrednjeg stabla sastojine iznosi 0*3 m,
a kod odnošaja IH. iznosi 09 m, to kod visinskog odnošaja


II. — unatoč prilično velike razlike među oblikovisinama najjače
i najslabije debljinske skaline — kub no srednje stablo
sastojine posve koinciduje obzirom na visinu sa p 1 o š n osrednjim
stablom njezinim, a to se ima svesti baš samo na
okolnost, da kod visinskog odnošaja II. prosječne oblikovisine
raznih debljinskih skalina sačinjavaju sa pripadnim
temeljnicama poznatu Heyerovu jednadžbu
hl -; . f. ´/-- c rh -|. c.


Par godina nakon objelodanjenja ove Loreyeve formule
(formule II.) napao ju je prof. dr. B a u r1 kao za praksu
neudobnu i apsurdnu, te je mjesto nje indirektnim, ali jasnim
riječima preporučio formulu


hx Nj + h2 N2 + .´,´* + hx Nx


n ´ N, + N2 +;;. ....-´


Da Loreyeva formula II. nije apsurdna, može se svatko
na temelju gornjeg razlaganja lako uvjeriti, a uvjerio se
poslije i sam Baur.* Da navedena Loreyeva formula nije ni
za praksu neudobnija od Baurove formule, proizlazi otud,
što je klupovanje sastojine zajedno sa primjernim mjerenjem
visina i kod Loreyeve i kod Baurove formule neophodno potrebno.
Jedina razlika između Loreyeve i Baurove .formule
leži u tome, da Loreyeva formula osim sa prosječnim skalinskim
visinama operiše još sa temeljničkim zbrojevima,
dočim u Baurovoj formuli mjesto ovih potonjih dolaze ukupni
brojevi stabala u pojedinim skalinama.


No baš ova okolnost uzrokom je, da Baurova formula
obzirom na točnost vrlo zaostaje za Loreyevom. Dok naime


1 Forstwissenschaftliches Centralblatt 1882., str. 553. i 554.
2 Holzmesskunde, 4. iid., 1891?, str. 339.