DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 41 <-- 41 --> PDF |
tivnom pogreškom. Visina kubnosrednjeg stabla sastojine (srednja sastojihska visina) iznosi po ovoj Loreyevoj formuli : kod visinskog odnošaja 1 31*7 m „ „ „ 11. t .. . . DO 4 „ v » » 1" ^ " 3 » Dok dakle kod odnošaja I. visinska diferencija između kubnosrednjeg i plošnosrednjeg stabla sastojine iznosi 0*3 m, a kod odnošaja IH. iznosi 09 m, to kod visinskog odnošaja II. — unatoč prilično velike razlike među oblikovisinama najjače i najslabije debljinske skaline — kub no srednje stablo sastojine posve koinciduje obzirom na visinu sa p 1 o š n osrednjim stablom njezinim, a to se ima svesti baš samo na okolnost, da kod visinskog odnošaja II. prosječne oblikovisine raznih debljinskih skalina sačinjavaju sa pripadnim temeljnicama poznatu Heyerovu jednadžbu hl -; . f. ´/-- c rh -|. c. Par godina nakon objelodanjenja ove Loreyeve formule (formule II.) napao ju je prof. dr. B a u r1 kao za praksu neudobnu i apsurdnu, te je mjesto nje indirektnim, ali jasnim riječima preporučio formulu hx Nj + h2 N2 + .´,´* + hx Nx n ´ N, + N2 +;;. ....-´ Da Loreyeva formula II. nije apsurdna, može se svatko na temelju gornjeg razlaganja lako uvjeriti, a uvjerio se poslije i sam Baur.* Da navedena Loreyeva formula nije ni za praksu neudobnija od Baurove formule, proizlazi otud, što je klupovanje sastojine zajedno sa primjernim mjerenjem visina i kod Loreyeve i kod Baurove formule neophodno potrebno. Jedina razlika između Loreyeve i Baurove .formule leži u tome, da Loreyeva formula osim sa prosječnim skalinskim visinama operiše još sa temeljničkim zbrojevima, dočim u Baurovoj formuli mjesto ovih potonjih dolaze ukupni brojevi stabala u pojedinim skalinama. No baš ova okolnost uzrokom je, da Baurova formula obzirom na točnost vrlo zaostaje za Loreyevom. Dok naime 1 Forstwissenschaftliches Centralblatt 1882., str. 553. i 554. 2 Holzmesskunde, 4. iid., 1891?, str. 339. |