DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 45 <-- 45 --> PDF |
99 njih preporuča druge dvije, iz njih izvedene „jednostavnije" formule. Do ovih je došao stavivši u gornjim dvjema formulama Gi = G2 = G3 = ....= Gx = —, t. j . uz pretpostavu, da se sastojina po Hartigovom receptu razdijeli u znatan broj (.) sa jednakim zbrojem temeljnica snabdjevenih debljinskih klasa, te da se za svaku tu klasu ustanovi pripadna prosječna visina (hu h2, . . . . hx) i pripadni prosječni oblični broj (fu /2, . . . . /x). U tom će slučaju, kako je poznato, biti također V hi fj + h2 f2 + ....+ hx fx "G" = A/-x-~— —. pa stoga formula IV. mora u tom slučaju preći u formulu h = lfiJlT+TO"... + h,fx vFhT+777~.+hT v a formula IV. a. u formulu 7 r . hj + h2 + ..::+hx Da li su ove dvije formule jednostavnije od formula IV. i IV. a., o kojima i sam Schiffel priznaje, da su vrlo komplikovane, veliko je pitanje. No kad bi one to i bile, to ipak ni one — kao ni formule IV. i IV. a. — nisu teoretski ispravne ni točne, premda njihov produkt udovoljava jednadžbi Razlog je tome jednostavno taj, što se na osnovu krivih premisa ne može doći do ispravnih zaključaka, a da su premise, na kojima Schiffel gradi svoje zaključke (svoje formule), krive, t. j . da su Loreyeve formule II. i II. a. nešto pogrešne, znamo već. Ove Loreyeve formule ne bi se zapravo smjele napisati u formi jednadžaba, jer one su zapravo nejednadžbe oblika |