DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 49 <-- 49 --> PDF |
smatranja cijele sastojine jednom jedinstvenom debljinskom klasom — vrlo točno dobiti (dakako uz pretpostavu, da se aritmetski srednja stabla debljinskih klasa odn. cijele sastojine izabiru pomoću unapred ustanovljene prsne debljine i visine njihove), to se gornje mišljenje njemačkih autora mora u smislu mojih izvoda pod točkom IV. 2. a. ove rasprave razumjeti tako, da debljinske klase moraju biti to uže ograničene, što točniju (gledom na stabalnu visinu) želimo koincidenciju između kub no srednjeg i plošnosrednjeg razrednog stabla. Kako daleko možemo dakle obzirom na ovaj zahtjev kod određivanja širine za pojedine debljinske klase ići? Na to pitanje dade se odgovoriti samo putem indukcije t. j. sravnjujući izračunane visine razrednih kubnosrednjih stabala sa visinama p 1 o š n o srednjih stabala njihovih, očitani m iz visinske krivulje. U tu svrhu najzgodnije je upotrebiti naš visinski odnošaj IIL, jer kod njega stabalna visina sa prsnim promjerom najjednoličnije raste, što zbiljnim prilikama u većini sastojinâ najbolje odgovara. Ja sam stoga za taj odnošaj grafičkom interpolacijom ustanovio prosječnu stabalnu visinu, štono odgovara svakom pojedinom na milimetre zaokruženom prsnom promjeru počevši od 200 sve do 76-0 cm. Zatim sam od svih 15 debljinskih skalina napravio jedamput 7, a drugiput 5 debljinskih klasa i to tako, da u prvom slučaju prvih 6 Masa obasižu svaka samo po 2, a sedma zadnje 3 debljinske skaline, dočim u drugom slučaju svaka debljinska klasa sadržaje po 3 debljinske skaline. U oba slučaja izračunao sam zatim po Loreyevoj formuli II. za svaku od ovih klasa visinu aritmetski srednjeg (kubnosrednjeg) stabla i sravnio je sa očitanom na krivulji visinom plošnosrednjeg stabla, u koju sam svrhu dakako morao najprije izračunati prsni promjer aritmetski srednjeg stabla. Rezultati toga postupka navedeni su u ovoj skrižaljki: (Vidi skrižaljku na str. 104.). Kako vidimo, u prvom je slučaju visinska diferencija između kubnosrednjeg i plošnosrednjeg stabla unutar pojedinih debljinskih klasa vrlo neznatna. Samo u prvoj debljinskoj klasi dostizava ona iznos od 1 decimetra, dakle toliko, koliko iznosi točnost očitovanja na najboljim (najtočnijim) |