DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 58     <-- 58 -->        PDF

112


Ispitu su se podvrgli ovi kandidati :


Ambrinac Josip, Bogičević Aleksandar, Dujić Branko, Grahovac
Petar, Jerbić Marijan, Katić Krešimir, Kraut Igo, Majnarić Marijan,
Malnar Ljudevit, Mihaldžić Vidoje, Nikšić Stjepan, Polak Velimir,
Premužić Ante, Rukavina pl. Branko, Španović Teodor i Šušterić
Mirko.


Među kandidatima neki su apsolventi bečke visoke škole za
kulturu tla, neki ščavničke šumarsko-rudarske visoke škole, a većina
ih je apsolvirala našu bivšu kr. šumarsku akademiju u Zagrebu.
Gotovo svi su manje ili više godina izgubili u ratu.


Pitanja pismenog ispita bila su ova:


I. Što se smatra Šumskom služnošću i kakovih imademo šumskih
služnosti po šum. zakonu ; da li za šume, obterećene šum.
služnostima, postoji osim šum. zakona jošte koji zakon i koje su
odredbe toga zakona u tom pogledu?
II Koje prednosti, a koje mane ima čista sjeća spram oplodne
i preborne sječe? Za koje vrsti drveća i na kakovim stojbinama
možete odabrati čistu sječu ? Koje oblike čiste sječe poznajete i na
što morate kod provađanja iste paziti ?


III. Kroz jednu 60 godina staru bukovu sastojinu ima se izgraditi
željeznica, u koju svrhu ima se posjeći pruga od 2300 m. duljine
i 30 m. širine Suma raste na II. bov. razredu Feistmantelovih
prihodnih tabela, te se od nje uz 100 godišnju ophodnju mogu očekivati
ovi prihodi:
1. Glavni prihod iznosit će 260 m3 po jutru, te od 40 godine
počevši svake 10. god. prihod od prorede u iznosu od 10 m3 po
jutru.
2. Sporedni užici : Od 60 godine počevši svake 5 godine može
se sabirati listinac u iznosu od 3 voza po jutru uz cijenu od 30 K
po vozu. Zakupnina od lova iznosi 50 fil. po jutru.
Na urod bukvice može se računati dva puta i to počam od 70
godine pa do konca ophodnje.


Ako se u račun uzmu cijene, koje postoje u kraju vašega službovanja,
te ako se za popunjenje naravnog pomladjenja izdaje 40 K.
i ako troškovi uprave i t. d. iznose 5 K. po jutru, te ako se od
gospodarenja traži, da se ukamaćuje s 2-5% pita se, kolika se odšteta
može tražiti za sječu odnosne sastojine?


IV. Koje štete mogu šumama nanijeti jaki vjetrovi? Koji momenti
uvjetuju veličinu takove štete? Kâko treba sa sastojinama pri osnutku,
njegi i sječi njihovoj postupati, da se pogibelj od vjetra svede na
minimum? Kako treba postupati sa sastojinama, koje su već od vjetra
znatno postradale?
V. Imadu se opisati sve radnje, koje treba obaviti za sastav
operata i provedbu odvodnje oveće šumske močvarne površine Opis
treba nadopuniti jednim primjerom.
VI. Opišite metodu izmjere vanjskih medja jedne šume u površini
od po prilici 10.000 ha u jednomu dijelu kraljevstva, u kom