DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 60 <-- 60 --> PDF |
U statusu šumarsko-računarskih činovnika Hrvatske i Slavonije imenovani su. Sumarsko-računarskim savjetnikom u VIII. čin. razredu vladin računarski revident Stjepan Orsich; šumarsko- račuuarskim revidentom u IX. čin. razredu Dr. M. Mudrovčić; privremenim šumarsko računarskim oficijalom u XI. č. r. katastr. mjern. pristav Franjo Dubravčić. U statusu činovnika krajiških imovnih općina u Hrvatskoj i Slavoniji imenovani su:Šumarnik gradiške imovne općine Bogoslav Hasek i šumarnik križevačke imovne obćine Ivan Beck nadšumarnicima u VII. čin. razredu kod gradiške odn. križevačke imovne općine; šumarnik petrovaradinske imov. općine Miian Skorić nadšumarnikom iste imov. općine u VII. čin. razredu; nadšumar I. ban. im. općine Stjepan Prpić nadšumarom — upraviteljem iste imov. općine; kotar, šumar II. banske imov. općine Dušan Jasić nadšumarom iste imovne općine IX. čin. razredu, kotar, šumar otočke imov. općine Antun Premužićikr. šumar, povjerenik Ljudevit Malnar kotarskim šumarima brodske im. općine u X. čin. razredu; oficijal križevačke im. općine T an asi j a Stojčević nadoficijalom iste im općine u IX. čin. razredu i akcezista petrovarad. imov. općine Nikola Vukičević oficijalom iste imov. općine u X. č. razredu. Kod uprave državnih šuma u Bačkoj imenovani su : Šumarskim inženjerima u IX. č. razredu šumarsko-inž. pristavi Todor Španović i Marij an J erbić. Premještenje. Kr. šumar, nadpovjerenik Qašo Vac premješten je od kr. kotar, oblasti u Ivancu k onoj u Dugom? selu. Prosvjeta. Ustrojni statut i ispitni propisi za gaspodarsko-šumarski fakultet u sveučilištu kraljevstva S. H. S. u Zagrebu sadržani su u ovim dvjema naredbama: Naredba povjereništva za prosvjetu i vjere od 7. travnja 1920. broj 15. 724., kojom se izdaje privremeni statut za gospodarsko-šumarski fakultet sveučilišta kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu. Povjereništvo za prosvjetu i vjere saslušavši mnijenje akademičkoga senata i nastavnika gospodarsko-šumarskoga fakulteta sveučilišta kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu izdaje %a taj fakultet ovaj privremeni statut : Privremeni statut gospodarsko-šumarskoga fakulteta sveučilišta kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu. § I Gospodarsko-šumarski fakultet sveučilišta kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu ima svrhu, da podaje temeljitu teoretsku, a koliko je to u školi moguće, i praktičku naobazbu u gospodarstvu |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 61 <-- 61 --> PDF |
* 115 i šumarstvu, naročito da daje priliku za naobrazbu u upravljanju malim i većim gospodarskim posjedima, pa u iskorišćivanju većih šumskih kompleksa. Osim toga daje priliku, da se kandidati za učiteljstvo u višim i nižim gospodarskim i šumarskim školama mogu pripraviti za učiteljski ispit svoje struke. § 2. U tom fakultetu postoje dva odjela : a) gospodarski. b) šumarski. . §3. U svakom djelu traje obuka osam naučnih semestara. §4. U pojedinom odjelu predavat će se osnovni, glavni i pomoćni predmeti. §5. Glede profesora, privatnih docenata, učitelja, pristava, asistenata, pomoćnika, slušača, podvornika pa znanstvenih zavoda i zbirki imadu se na gospodarsko-šumarski fakultet primijeniti isti propisi, koji su na snazi za ostale fakultete zagrebačkog sveučilišta, koliko od tih propisa ne bi odstupali propisi sadržani u ovom statutu ili u kasnijim naredbama. §6. Profesori, honorirani privatni docenti i učitelji imaju predavanja i vježbe održavati u potpunom broju sati, kako je isti za njihove predmete u načunoj osnovi (§ 16.) odredjen: no redoviti profesori imaju na nedjelju bar osam, a izvanredni bar šest sati predavati. Uračunavanje sati vježbi uredit će se posebnom naredbom. § 7Za pristave ustanovljuje obseg i broj sati službe profesorski zbor, a za asistente i pomoćnike profesor, kojemu se pridjeljuju. Pristavi, asistenti i pomoćnici dužni su potpomagati profesora u naučnom i znanstvenom njegovu radu i odredbe njegove izvršivati. §8. Uprava gospodarskoga i šumarskoga odjela je zajednička, njom neposredno rukuje profesorski zbor gospodarsko-šumarskoga fakulteta s dekanom na čelu. Honorirani privatni dbcenti i učitelji nijec-u članovi profesorskoga zbora, ali mogu na poziv dekanov sjednicama zbora prisustvovati sa savjetujućim glasom, ako se radi o predmetu, koji oni predaju Time se ne dira u ustanove § 15. sveučilišnoga zakona od god. 1874. v |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 62 <-- 62 --> PDF |
§ 10. U naučnoj osnovi (§ 16.) odredjene ekskurzije bitni su dio obuke. Profesori, koji su obvezani te ekskurzije održavati, imaju o roku i trajanju velikih ekskurzija podnositi prijedloge profesorskome zboru na odobrenje. Profesorima kao i ostalim zvaničnim učesnicima ekskurzija pripadaju dnevnice i putni troškovi prema postojećim propisima. Za namirivanje ostalih s ekskurzijam skopčanih troškova podjeljivat će se primjerene potpore. § .. Mehaničare, laborante i vrtlare imenuje akademički senat na prijedlog profesorskoga zbora. Mehaničari, laboranti i vrtlari dobivaju plaću godišnjih 1200 K, sustavnu službeničku stanarinu dotično stan u naravi i paušal za odijelo, a osim toga imaju pravo na sedam petgodišnjih doplataka po 100 K § 12. Kao redoviti slušači mogu se upisati: 1. koji su u gimnaziji, realnoj gimnaziji ili realci napravili ispit zrelosti, kojemu povjerenik za prosvjetu i vjere priznaje valjanost, 2. koji su kao redoviti slušači već bili upisani u drugoj istovrsnoj visokoj školi, koju ban ravnopravnom priznaje. § 13. Pod uvjetima sadržanim u § 12. mogu se i žene u gospodarsko- šumarski fakultet upisati kao redovite, a pod uvjetima valjanim za ostale fakultete kao izvanredne slušačice. § 14. Redoviti slušači ne mogu upisati predmete drugoga dotično trećeg državnog ispita (§ 19.), dok nijesu s uspjehom načinili prvi odnosno drugi državni ispit. § 15 Osim upisnine, naukovine i ostalih propisanih pristojbi plaćaju slušači još pristojbe za neke vježbe i za uporabu laboratorija. Iznos tih pristojbi odredit će se naredbenim putem, § 16. Da slušaši mogu u odredjenom broju naučnih semestara (§ 3.) što potpuniju naobrazbu u pojedinom odjelu steći i sustavno slušati sve za polaganje državnih ispita (§ 19.) propisane predmete, ima profesorski zbor za svaki odio sastaviti posebnu naučnu osnovu jpredložiti je povjereniku za prosvjetu i vjere na odobrenje. § 17. Redovitim slušačima, koji tečajem semestra odlaze s ovoga fakulteta, izdaju se odlazne svjedodžbe, u kojima se potvrdjuje polazak slušanih predavanja i akademičko vladanje do dana istupa, pa eventualno položeni pojedinački i državni ispiti (§§ 18. i 19.) |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Redovitim slušačima, koji su propisno polazili sve predmete sadržane u naučnoj osnovi jednoga od odjela i načinili prva dva državna ispita, izdaje se apsolutorij, u kojemu će biti potvrdjen polazak predavanja, vladanje i položeni ispiti. § 18. Redoviti slušači, koji su udovoljili uvjete ustanovljene u ovom statutu, mogu iz svih predmeta, šta su ih slušali, praviti pojedinačke ispite, te im se o tim ispitima izdaju svjedodžbe. No redoviti slušači moraju praviti pojedinačke ispite iz onih predmeta, kojih je poznavanje propisano kao uvjet za pristup k državnim ispitima (§ 19.) § 19. U svakom od odjela održavaju se tri državna ispita, i to: prvi općeniti ispit iz osnovnih nauka, drugi i treći stručni ispit iz nauka, koji pripadaju zvanju, kojemu se kanditat posvećuje. Prvi se državni ispit provi na koncu prve, drugi na koncu treće, a treći iza svršene četvrte naučne godine. Osim svjedodžbi o uspješno načinjenim propisanim pojedinačkim ispitima (§ 18.) traže se za pristup k državnim ispitima izmedju ostaloga i svjedodžbe iz crtačkih predmeta kao i svjedodžbe o vježbama, koje su u vezi s Ispitnim predmetima. O državnim ispitima, koji su uspješno načinjeni, izdaju se svjedodžbe § 20. Svjedodžba o trećem državnom ispitu ima sadržavati zaporku, kojom se ispitnik ovlašćuje, da se smije služiti staleškim naslovom „inženjer". § 21. Za polučenje doktorata iz gospodarstva dotično šumarstva treba predložiti znanstvenu raspravu i načiniti strogi jedan ispit. Svrha je toj raspravi i ispitu, da se ustanovi, da li je kandidat stekao sposobnost za samostalno znanstveno istraživanje. K ovom ispitu može pristupiti samo onaj kandidat, koji se iskaže, da je u jednom od odjela toga fakulteta uspješno napravio sva tri državna Ispita. Povjerenik za prosvjetu i vjere može na prijedlog profesorskoga zbora iznimno dopustiti, da i oni kandidati, koji takav dokaz ne doprinesu, mogu k tom ispitu pristupiti, § 22. Izvanredni slušači ne mogu praviti ni pojedinačke ni državne a ni strogi ispit, ali im profesor, čije su predavanje polazili, može izdati privatnu svjedodžbu o ....... njihovu napretku. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 64 <-- 64 --> PDF |
§ 23. Naredbenim putem izdat će se za gospodarsko-šumarski fakultet pro:isi o pojedinačkim i državnim ispitima, kao i propis za polučenje doktorata. Ova naredba staje na snagu danom proglašenja u „Narodnim Novinama". U Zagrebu, dne 7. travnja 1920. Za bana: Dr. Bazala v. r. Broj 1723 — 1920. Naredba povjereništva za prosvjetu i vjere od 7. travnja 1920. broj 15. 723, kojom se izdaju ispitni propisi za redovite slušače gospodarskošumarskog fakulteta sveučilišta kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu. U provedbi §§ 19. i 20. privremenog ustrojnog statuta za gospodarsko- šumarski fakultet sveučilišta kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu propisuje se za redovite slušače gospodarskoga i šumarskog odjela pomenutoga fakulteta ovaj ispitni red: I. Pojedinački ispiti. § i. Redoviti slušači gospodarsko šumarskoga fakulteta sveučilišta kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu mogu iz svakoga frekventiranog predmeta praviti pojedinački ispit, no obvezani su iz propisanih nekih predmeta pojedinačke ispite (§ 13. i 14) načiniti §2. Pojedinačke ispite održavaju nastavnici dotičnih predmeta javno, i to redovito na koncu i početku svakoga semestra unutar roka od 30 dani iza početka upisivanja. Po izminuću toga roka mogu slušači praviti samo one pojedinačke ispite, koje su obvezani polagati, ali imadu za iznimni takav rok ishoditi dopuštenje od dekana. §3. Za svaki obvezni pojedinački ispit plaća se ispitna pristojba od 20 K. Slušači, koji su u onom semestru, u kojem su dotični predmet slušali, bili oprošterii od naukovne, ne plaćaju kod prvoga pristupa k pojedinačkom ispitu propisanu pristojbu. Za njih namiruje tu pristojbu kr. zemaljska vlada, povjereništvo za prosvjetu i vjere. Ispitna pristojba pripada ispitivaču. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 65 <-- 65 --> PDF |
§4. Za pravljenje neobveznoga pojedinačkog ispita prijavljuje se kandidat s indeksom izravno kod ispitivača, dok se za pravljenje obvezatnoga pojedinačkog ispita mora svaki kandidat najprije prijaviti u sveučilišnoj kvesturi, a iza toga ima se s potvrdom o prijavi i s indeksom uputiti k ispitivaču, koji odredjuje dan i sat ispita. Potvrda o prijavi mora podjedno sadržavati i potvrdu o uplati ispitne pristojbe dotično o tome, da je kandidat od nje oprošten. §5. Pojedinački se ispiti drže usmeno, a pismeno samo toliko, koliko je to prigodom usmenoga ispitivanja potrebno. Kod odlučivanja o uspjehu ispita ima ispitivač u obzir uzimati i uspjeh konstruktivnih vježbi dotično radnja u laboratoriju, vrtu i. t. d. §6. Ocjene ispitnoga uspjeha jesu „odličan", „dobar", i „nedovoljan". § 7. Uspjeh svakoga pojedinačkog ispita unosi se u zapisnik, koji se nalazi u dekanatu, i to na osnovi svjedodžbe, koju izdaje sam ispitivač, a supotpisuje je dekan i obilježuje pečatom gospodarskošumarskog fakulteta Prigodom preuzimanja svjedodžbe ima kandidat platiti propisanu biljegovinu. §8. Ako kandidat na pojedinačkom ispitu ne uspije, odredjuje ispitivač u svjedodžbi rok, do kojega kandidat može ispit ponoviti. Ne uspije li kandidat ni na ponovnom ispitu, može ispit još jednom ponoviti, no treba da´ za ponovno pravljenje ispita ishodi dopuštenje profesorskoga zbora. Tko ni kod drugoga ponavljanja pojedinačkoga ispita ne uspije, mora dotični predmet ponovno upisati i slušati. §9. Za svaki ponovni ispit plaća se pristojba od 20 K. Od te pristojbe ne može ni jedan kandidat biti oprošten. II. Državni ispit. § io. Da redoviti slušači gospodarsko-šumarskog fakulteta u sveučilištu kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu mogu svoje nauke propisno svršiti, dužni su načiniti tri teoretska državna ispita. Prvi se državni ispit pravi na koncu prve, drugi na koncu treće, a treći na koncu četvrte naučne godine. § .. Ispiti se održavaju redovno zadnjih četrnajst dana svakoga ljetnoga i prvih četrnajst dana svakoga zimskog semestra, no prema |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 66 <-- 66 --> PDF |
potrebi može predsjednik ispitanoga povjerenstva odrediti i izvanredne rokove. § 12. Za održavanje tih ispita imenuje ban Hrvatske i Slavonije na prijedlog profesorskoga zbora gospodarsko-šumarskoga fakulteta u svakom od oba odjela toga fakulteta, i to za svaki državni ispit napose, po jedno ispitno povjerenstvo s predsjednikom na čelu, u svemu dakle šest ispitnih povjerenstva. Članovima tih povjerenstva mogu biti predloženi i imenovani u prvom redu profesori i učitelji gospodarsko-šumarskoga fakulteta, a prema potrebi i stručnjaci izvan toga fakulteta. Ispitna se povjerenstva obnavljaju na prijedlog profesorskoga zbora po izmaku svake četvrte godine. Svako ispitno povjerenstvo ima voditi posebni svoj ispitni zapisnik, koji se pohranjuje kod predsjednika dotičnog ispitnog povjerenstva. Ako su za jedan predmet u istom povjerenstvu dva ili više ispitivača, to se oni u pravilu izmjenice pozivaju k ispitu. § 14. Predmeti državnih ispita u šumarskom odjelu jesu ovi : kod prvog državnog ispita: matematika, teoretska mehanika, anorganska i organska kemija, mineralogija i petrografija s geologijom, pa botanika : kod drugog državnog ispita : geodezija, nacionalna ekonomija, uzgajanje šuma, uporaba šuma sa šumskom industrijom i trgovinom, pa dendrometrija: kod trećega državnog ispita: uprava i obrana šuma, računanje vrijednosti šuma, uredjivanje šumskog gospodarstva, gradnja šumskih prometala, pa šumska politika. Kod pristupa k prvom državnom ispitu dužni su kandidati šumarstva pridonijeti svjedodžbu o pojedinačkom ispitu iz meteorologije i klimatologije, pa svjedodžbu o uspjehu vježbi iz tlocrtnoga risanja ; kod pristupa k drugom državnom ispitu imaju pridonijeti svjedodžde o pojedinačkim ispitima iz deskriptivne geometrije, šumarske i lovne zoologije, šumarske entomologije, tehničke i gradjevne mehanike, općega i šumarskoga zgradarstva, općega i šumarskoga strojarstva, biokemije, šumarske kemičke tehnologije, tloznanstva i nauke o stojbini, dendrologije, vodnoga graditeljstva, parasitarnih bolesti drvlja i anatomske gradje drvlja; kod pristupa k trećem državnom ispitu moraju pridonijeti svjedodžbe o pojedinačkim ispitima iz uredjivanja bujica, upravnog i privatnog prava, šumskih i lovnih zakona, pa povijesti šumarstva. Osim toga imaju kandidati pri pristupu k drugom državnom ispitu pridonijeti u indeksu potvrde o polazku predavanja iz elektro |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 67 <-- 67 --> PDF |
tehnike i ribogojstva, a kod pristupa k trećem državnom ispitu potvrde o polazku predavanja iz enciklopedije gospodarstva i osnova socijalne filozofije. § 15. Za pristup k državnim ispitima u redovitim rokovima ima se kandidat bar četiri nedjelje prije ispitnoga roka, a za ispite na početku zimskoga semestra bar do konca minuloga ljetnoga semestra prijaviti za ispit u sveučilišnoj kvesturi i pridonijeti pismenu molbenicu, upravljenu na predsjedništvo dotičnoga ispitnog povjerenstva. Toj molbenici imaju se priložiti ovi prilozi: 1. indeks predavanja, 2. kod pristupa k prvom državnom ispitu svjedodžba zrelosti, a kod pristupa k drugom dotično trećem državnom ispitu svjedodžba o napravljenom prvom odnosno drugom državnom ispitu; 3. svjedodžbe o svim pojedinačkim ispitima, koji se prije pristupa k dotičnom državnom ispitu moraju napraviti; 4. svjedodžbe o uspjehu u konstruktivnim dotično laboratorijskim, vrtnim ili drugim kakvim vježbama iz onih predmeta, koji pripadaju đotrčnom državnom ispitu. Sve te isprave imaju se priložiti ili u originalu ili u ovjerovljenom prijepisu, a ako je koja od njih u stranom jeziku sa sastavljena mora joj se priložiti i ovjerovljeni prijevod. § 16. Sveučilišna kvestura ima svaku molbenicu i njene priloge ispitati i ujedno kandidata upozoriti na eventualne manjke, koji se dadu odmah odstraniti. Po izmaku prijavnoga roka ima kvestura sve prispjele molbenice zajedno s prilozima otpraviti predsjedniku dotičnog ispitnog povjerenstva. * § 17. Predsjednik ispitnoga povjerenstva odredjuje na to u sporazumu s povjerenstvom red ispita, pa ga pravovremeno na crnoi ploči oglašuje. § 18. Svaki kandidat ima u odredjeni dan prije početka ispita doći u ispitne prostorije r tamo ostati sve do svršetka ispitnoga čina. Tko na vrijeme ne dodje na ispit ili prije vremena ode, smatra se, kao da ispitu nije ni pristupio. § 19. Državni se ispiti održavaju usmeno, a pismeno samo toliko, koliko je to prigodom usmenoga ispitivanja potrebno. § 20. S obzirom na trajanje ispita valja se držati načela, da ispitivanje pojedinoga kandidata iz svakoga predmeta ima u pravilu trajati poprečno ´/i sata, ali svakako ne duže od 3/* sata. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Odlične svjedodžbe o napravljenim pojedinaëkim ispitima iz predmeta, koji pripadaju kojem državnom ispitu, mogu se kod državnih ispita uzimati u obzir, pa se iz dotičnih predmete može ispitno vrijeme primjereno skratiti. , f 21. Uspjeh se ispita ocjenjuje za svaki ispitni predmet napose. Uspjeh ocjenjuje i unosi u ispitni zapisnik samo ispitivač. Ocjene uspjeha jesu „odličan", „dobar" i „nedovoljan". Kod predmeta, koji su skopčani s konstruktivnim, laboratorijskim, vrtnim ili drugim kakvim vježbama, mjerodavan je za ocjenu uspjeha iz dotičnoga predmeta i uspjeh tih vježbi, izkazan u pridonesenim svjedodžbama. Osim toga ima se obzir uzeti i na ocjene iz onih predmeta iz kojih se moraju prije pristupa k dotičnom državrjom ispitu uačiniti propisani pojedinački ispiti. Na osnovi svih ocjena odredjuje se konačna opća ocjena ispitnoga uspjeha, te se kandidat proglašuje ili „odlično sposobnim" ili „sposobnim" ili pak „nesposobnim". Ovu ocjenu unosi u ispitni zapisnik predsjednik. Kandidat se proglašuje „odlično sposobnim*, ako mu je uspjeh iz više od polovice predmeta dotičnog državnog ispita kao i iz više od polovice svih predmeta obveznih pojedinačkih ispita ocijenjen s „odlično". * Ako kandidat i samo iz jednog predmeta nije zadovoljio, proglašuje se „nesposobnim". §22. O uspješno napravljenom državnom ispitu izdaje se kandidatu još isti dan svjedodžba, koju ispostavlja predsjednik, a potpisuju svi ispitivači. Svjedodžba ima biti providjena pečatom dotičnoga ispitnog povjerenstva. U tu se svjedodžbu unose najprvo ocjene za svaki ispitni predmet napose, zatim ocjene iz svih predmeta, iz kojih se prije pristupa k dotičnom državnom ispitu moraju napraviti pojedinački ispiti i konačno opća ocjena ispitnoga uspjeha. Konačnu ocjenu unosi predsjednik i u indeks predavanja, te je potvrdjuje vlastoručnim potpisom i pečatom ispitnog povjerenstva. Specijalne ocjene iz pojedinih predmeta nemaju se unositi u indeks predavanja. U svjedodžbi trećega državnog ispita pridolazi na kraju još klauzula, kojom se kandidat ovlašćuje, da se smije služiti staleškim naslovom „inženjer". Kod preuzimanja svake pojedine ispitne svjedodžbe ima kandidat platiti propisanu biljegovinu. §23. Kandidat, koji na državnom ispitu nije uspio, ne dobiva nikakvu ispitnu svjedodžbu, već mu se samo u indeksu konstatira, da se je |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ispitu podvrgao, ali da na njemu nije uspio, a ujedno se imaju navesti i predmeti, iz kojih nije udovoljio. Ako kandidat samo iz jednoga predmeta na ispitu ne uspije, može ispit iz dotičnog predmeta u jednom od narednih ispitnih rokova popraviti. Ne uspije li na popravnom tom ispitu, može samo još jedamput k popravnom ispitu pristupiti. Ako i po treći put iz toga predmeta ne uspije, isključuje se od daljnjega pravljenja ispita. Svaki popravni ispit ima ispitivač održati u prisutnosti predsjednika dotičnog ispitnog povjerennstva. Ako kandidat iz dva ili više predmeta ne uspije, može cijeli ispit u kojem od narednih ispitnih rokova ponoviti. Ne uspije li ni na ponovnom ispitu ma samo iz jednoga predmeta, mora cijeli ispit opet ponoviti. Ako ni na drugom ponovnom ispitu ne uspije, isključuje se od svakoga daljeg pravljenja ispita. § 24. Kod prijave za ispit ima kandidat za svaki pojedini državni ispit platiti u kvesturi ispinu pristojbu od 120 K. Za svaki popravni ispit plaća se pristojba od 40 K. 0 prijavi za ispit i o uplaćenom iznosu izdaje se kandidatu uredovna potvrda. Uplaćena ispitna pristojba propada, ako kandidat nije k ispitu pristupio, a da svoje izostanje nije valjano opravdao. O tome, da li su razlozi nepristupa opravdani ili ne, odlučuje ispitno povjerenstvo. Koji su kandidati u svim semestrima, na koje se dotični državni ispit odnosi, bili oprošteni od plaćanja naukovine, ne plaćaju za taj ispit pristojbu, već za njih tu pristojbu podmiruje kr. zemaljska vlada, povjereništvo zaprosvjetu i vjere u Zagrebu. Od plaćanja ispitne pristojbe za popravni ili ponovni ispit ne može se nijedan kandidat oprostiti. Kvestura ima točno ustanoviti, da li kandidatu pripada pravo, da bude oprošten od plaćanja ispitne pristojbe, pa u jesnom slučaju ima to u pomenutoj uredovnoj potvrdi naročito navesti. §25. Ispitne se pristojbe dijele na jednake djelove izmedju predsjednika i ispitivača prema broju predmeta, koje su ispitivali, pri čemu predsjedniku kao takovu pripada jedan dio. §26. O pripustu kandidata k državnim ispitima, koji su sve ili neke predmete obveznih pojedinačkih dotično državnih ispita slušali na drugoj kojoj gospodasko-šumarskoj visokoj školi, odlučuje dotično ispitno povjerenstvo. Protiv odluke ispitnoga povjerenstva može kandidat putem predsjednika povjerenstva uložiti utok na kr. zemaljsku vladu, povjereništvo za prosvjetu i vjere u Zagrebu. Isto se tako ima postupati u slučajevima, kad treba odlučiti, da li će se, i u kojem će se obsegu i na kakav način takvim kandidatima priznati na stranoj visokoj školi već napravljeni ispiti. |