DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Iz podataka ovoga manuala, navedenih u 1. i 3. stupcu, dade se vrlo lako dobiti zbroj temeljnica za cijelu sastojinu. Ako naime ukupni broj stabala u pojedinim debljinskim skalinama obilježimo sa Nh N2, N3) . . . . Nx, a svakoj debljinskoj skalini pripadnu temeljnicu jednoga stabla sa gn S2, gs, gx, onda zbroj temeljnica za cijelu sastojinu mora iznositi G = gt N, + g2 N2 + g3 N3 + . . . + gx Nx ili još bolje G = Gr + G2 + G3 + . . . + Gx, gdje slova Gh G2, .-. . Gx zamjenjuju produkte gt Nlt g2 N2, . . . gx Nx.x II. Nedostaci dosadanje teorije o pojmu i svrsi primjernih stabala. Svi njemački dendrometrički pisci2 polaze kod razvijanja teorije za kubisanje sastojinâ sa jednog te istog stanovišta, t. j . svi oni (svaki doduše na svoj način) počinju sa pitanjem: da li se stabalna visina u sastojini može označiti funkcijom prsnoga promjera ili ne, t. j . da li stabla jednake debljine (jednakog prsnog promjera) imaju i jednaku visinu ili ne? U prvom se slučaju kod stvaranja skupina, za koje se ima odabrati barem po jedno primjerno stablo kao représentant svih ostalih stabala u skupini, obaziru oni samo na prsnu debljinu svih stabala u sastojini, t. j . ili primjernim stablima nadjeljuju same — klupovanjem već dobivene — debljinske skaline ili pak udružuju u tu svrhu po više debljinskih skalina u jednu veću skupinu, t. zv. debljinsku klasu (debljinski razred) ili napokon udružuju sve debljinske skaline sastojine ´ u jednu jedinstvenu 1 Ove produkte u gore navedenom manualu nijesam izvadio iz tablica mnogostrukih kružnih ploha, već sam ih dobio vlastito m multiplikacijom faktora N,, N2, N3, . . . . N15 sa pripadnim faktorima g1( g2, g3, . . . . g15. U tu svrhu stavio sam g, = 00314 m2, g2 = 0-0452,. g3 = 0-0616, g4 = 00804, e, = 01018, g6 = 0-1257. g7 = 0-1520, g8 = 0.1810, g, = 0-2124, g10 = 0-2463, gu - 0-2827, gla = 0.3217, g„ = 0-3632, g u == 0-4071, g15 - 0-4536 ffl». 2 Govorim ovdje samo o njemačkim dendrometričkim piscima, jer je meni pristupačna samo njemačka dendrometrička literatura. |