DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1920 str. 9 <-- 9 --> PDF |
razloga moglo se također održati još pogrešnije mišljenje, da se u drugim nekim sastojinama u svrhu grupisanja stabala po visini ima svakako izmjeriti ili barem od oka ocijeniti i visina svih stabala u sastojini.1 Kakovo shvaćanje postoji do sada o primjernim stablima i svrsi njihovoj ? Prema prof, dru Karlu Heyeru2 imaju primjerna stabla samo svrhu, da se na njima kao primjercima stanovite stabalne skupine ustanovi u oborenom stanju prosječni kubični sadržaj po stablu, te da se iz ovoga kubičnog sadržaja multiplikacijom sa ukupnim brojem stabala u skupini dobije drvna masa cijele skupine. Isto shvaćanje o tim stablima, koje je doduše ispravno, ali nepotpuno, ima i njegov sin i nasljednik prof. dr. Gustav Heyer, a imaju ga u glavnom i svi daljnji dendrometrički pisci sve do danas. Samo ovi potonji dopuštaju još, da se kubisanje primjernih stabala može obaviti i u osovnom stanju, dapače i pomoću 1 HeyerKarl , Waldertragsregelung, Giessen 1841., str. 135., 136., 140. i 141 Heye r Qustav, Ober die Ermittelung der Masse, des Alters und des Zuwaches der Holzbestânde, Dessau 1852., str. 28. i 33. K u . z e M, Lehrbuch der Holzmesskunst, Berlin 1873., str. 164., 165., 169., 178. Kunz e M«, Anleitung zur Aufnahme des Holzgehaltes der Waldbestande, Berlin 1916., str. 7., 11., 13. i 51. Bau r Fr., Holzmesskunde, Berlin 1891., str. 283., 291., 293., 298., 206., 378., 379., 382. Gran e r F., Forstbetriebseinrichtung, Tiibingen 1889., str. 21.—23. L or e y T., Ober Probestâmme, Frankfurt 1877., str. 8. Schwappac h A., Leitfaden der Holzmesskunde, Berlin 1903., str. 67., 72.-74., 96, i 98. Guttenber g A., Holzmesskunde, u Lorey-Wagnerovom „Handbuch der Forstwissenschaft", Tiibingen 1912., treći svezak, str. 230.—232., 243. Mul 1er U., Lehrbuch der Holzmesskunde, Btrlin 1915.. str. 250., 252., 265. i 266. Svi ovi autori govore doduše, da se i u onoj prvoj kategoriji sastojinâ (u kojima se visina „može" označiti funkcijom prsnoga promjera) mogu stabalne visine mjeriti prij e izabiranja primjernih stabala, pak manje više opširno i opisuju taj postupak, no ipak (o čem će se svaki pozorni čitaoc lako uvjeriti, a što naročito jasno ističe prof. dr. Kunz e u svojoj Anleitung zur Aufnahme itd., str. 51.) ne smatraju tu izmjeru zbilja potrebnom , već je preporučaju samo kso shodn u mjeru u slučajevima, kad treba pomoću oblično-brojevnih ili drvno-gromadnih skrižaljaka iskazati drvnu gromadu za svaku pojedinu deb- Ijinsku skalinu napose. Okolnost dakle, da navedeni autori govore o mjerenju visina i u prvoj kategoriji sastojinâ, ne ukida ni najmanje jasno izražene navode njihove, da izmjera prsnih promjera u takovim sastojinama (prigodom klupovanja) uključuje u sebi i izmjeru visina, pa da se stoga ova potonja ne mora još posebno provađati, već da posve dostaje, ako se visine izmjere na samim — jedino pomoću prsnog promjera već izabranim — primjernim stablima. 2 Waldertragsregelung 1841., str. 132. i dalje. |