DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1920 str. 19 <-- 19 --> PDF |
sastojine morale očitavati samo te u tisućinkama ili barem u stotinkama centimetra izražene sredine debljinskih skalina. No kod očitavanja ovakovih brojki bilo bi zaokruživanje promjera uopće bespredmetno, jer bi se time ne samo potpuno eliminisala prednost, što je u praksi ima zaokruživanje promjera naprama nezaokruživanju njihovu, već bi se time i sam posao sastojinskog klupovanja kao i cijelog kubisanja zapravo još više zamrsio, nego kad uopće ne bismo promjere zaokruživali. Ta prvoj i najvećoj potrebi zaokruživanja, t. j . potrebi očitavanja u cijelini centimetrima, ne bi takovim zaokruživanjem bilo udovoljeno. Naprotiv pukoj tvrdnji g. nadšumarnika Hajeka moraju dakle u našem slučaju razlike promjera najjačeg i najslabijeg stabla naprama promjeru srednjeg stabla biti potpuno istovjetne, a prema tome razlike temeljnica najjačeg i najslabijeg stabla naprama temeljnici srednjeg stabla ne smiju biti istovjetne, već razlika među temeljnicom najjačeg i temeljnicom srednjeg stabla mora bra veća od razlike među temeljnicom srednjeg i temeljnicom najslabijeg stabla u skalini. Šumarska praksa tome zahtjevu gledom na jednakost razlika među promjerom najjačeg i promjerom srednjeg stabla s jedne, te među promjerom srednjeg i promjerom najslabijeg stabla s druge strane oduvijek faktično i udovoljava, samo g. nadšumarnik H., kako mi se čini, toga još uvijek nezna. Stoga ću mu ovdje pokazati, gdje i kakošumarska praksa to provađa. To biva kod sasvim običajnog zaokruživanja promjera na cijele centimetre, t. j . kod zaokruživanja prema gore i prema dolje, za koje sam zaokruživanje na strani 345—347. prošlogod. Šum. lista pokazao, da je sasvim identično sa zaokruživanjem prema sredini. Čim promjer kod toga zaokruživanja prekorači na centimetričkoj skali promjerke polovicu razmaka između dviju susjednih centimetričkih crtica (na pr. prekorači 125 cm», uzimlje se odmah naredno više očitanje (130 cm), a za svaki promjer, koji na toj skali ne dostigne polovicu navedenog razmaka, uzimlje se prethodno niže očitanje (120 cm). Dostigne li promjer polovicu navedenog razmaka, ali ga ne prekorači, onda se uzimlje bilo više ili niže očitanje, što je sasvim svejedno, jer je razmak među gornjom granicom debljinske skaline (13*5 cm> |