DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1920 str. 22 <-- 22 --> PDF |
u odnošaj naprama pogrešnom iznosu. Prema tome su i ti postotni razmjeri pogrešni, kako proizlazi iz moga razlaganja na strani 7.-9. ovogod. Šum. lista, pa su stoga pogrešne i jednadžbe l (d + b)2 = l d2 (l + 0-0p) I(d-c)2 = |^(l -OOpj. Da se pak na osnovu dviju krivo postavljenih, pa prema tome neispravnih (pogrešnih) jednadžbi nikakovim računskim operacijama ne može doći do ispravnih formula bilo kakove vrsti, imao sam već prilike istaknuti i to u trobroju 4—6. ovogod. Šum. lista (str. 97—101.). Obje su dakle jednadžbe g. nadšumarnika Hajeka neispravne (pogrešne), a daljnja manipulacija njegova s tim jednadžbama, kao i sama na taj način izvedena formula (a = d. 00p) apsurdna. No druga jedna okolnost prikazuje apsurdnost ove formule u još jačem sjetlu. G. nadšumarnik traži, kako smo vidjeli, da se razlika među promjerom najjačeg i promjerom srednjeg stabla u debljinskoj skalini označuje drugačije nego razlika među promjerom srednjeg i promjerom najslabijeg stabla u istoj skalini, pa to sam i čini. S tim u vezi predmnijeva on dakako, da su temeljnice najjačeg i najslabijeg stabla ti debljinskoj skalini jednako različne od one temeljnice, koja odgovara sredini debljinske skaline, t. j . da ova potonja sačinjava aritmetsku sredinu između obih skrajnjih temeljnica. Ako se svaka debljinska skalina označi onakovom na dvije do tri decimale zaokruženom centimetričkom brojkom, koja odgovara ovoj aritmetski srednjoj temeljnici, onda je uopće ludo i govoriti o kakovoj (bilo apsolutnoj ili postotnoj) ploštinskoj pogreški, koja bi bila skopčana sa zaokruživanjem obaju promjera, štono odgovaraju granicama debljinske skaline, jer takova pogreška onda uopće ni ne postoji, pa je onda svaka formula za izračunavanje zaokružbenog iznosa (a) uopće izlišna. U takovom se naime slučaju pozitivna kružnoplošna pogreška mora u svakoj debljinskoj skalini ukidati sa negativnom, jer su jedna drugoj jednake. |