DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1920 str. 23 <-- 23 --> PDF |
No i kad bismo na mjesto neispravnih Hajekovih postotnih razmjera upotrijebili za izvedenje zaokružbene formule dva analogna ispravna postotna razmjera i kad bismo ujedno, kako to u našem slučaju i mora biti, stavili b = c, ni onda ne bismo iz ta dva razmjera nikakovim računskim operacijama mogli dobiti ispravnu formulu za izračunavanje zaokružbenog iznosa i to s jednostavnog razloga, jer ti razmjeri — i svaki za sebe i oba zajedno — nikako ne sačinjavaju ispravnu podlogu za izvedenje zaokružbene formule. Teoretski ispravna formula za izračunavanje zaokružbenog iznosa (a) dade se naime izvesti samo na osnovu činjenice, da je aritmetska sredina obiju temeljnica, koje odgovaraju granicama debljinske skaline, veća od temeljnice, koja odgovara sredini debljinske skaline, dakle iz jednadžbe 1 (d + bY + l (d - bY Diferencija između navedene aritmetske sredine i temeljnice, koja odgovara sredini debljinske skaline, mora naime sačinjavati postotni razmjer Ib* ^(a+b)V|(d-b) 100 2 otkud slijedi b =d. 100 a Jer je b = p, to za zaokruživanje promjera proizlazi opet moja formula I. na strani 348. prošlogod. Šum. lista. Držim, da je time pisanje g. nadšumarnika Hajeka dosta osvijetljeno i vrijednost njegovih produkata dovoljno prikazana, pa stoga ne smatram potrebnim, da se osvrćem i na njegov „Odgovor", jer je ovaj — u koliko ne popušta težini mojih u prvom trobroju navedenih razloga — sastavljen samo od posve neosnovanih i besmislenih tvrdnja, koje ni ne vrijedi pobijati, tim manje, jer po meni zastupanu teoriju o zaokruživanju promjera gotovo ni ne tangišu. |