DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1920 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Stališke vijesti. Važniji Članci o našem šumarstvu u inim časopisima . Agrarna reforma i šume.* I ako pitanje o šumama nije sastavni deo agrarnog pitanja, ipak ono s ovim stoji u tesnoj vezi i mora se jednovremeno ršiti, jer pored svakog većeg šumskog poseda ima i zemljišta za obradu i obratno. Po uredbi o ustrojstvu ministarstva za šumarstvo i rudarstvo n kraljevstvu S. H S. razlikuju se ove vrste šuma: državne, opštinske, seoske (zemljišnih zajednica), plemićke, poveljinske, imovno opštinske, zakladne, manastirske, crkvene, vakufske, vlastelinske, šume beneficija, nadarbtna i ostalih korporacija, rudarskih preduzeća i privatne. O tome, kako treba resiti pitanje šuma, postoje četiri razna mišljenja. Po prvom sve šume treba proglasiti za državne, a zadržati prava uživanja i služnosti sopstvenika i uživalaca. Po drugom sve veće komplekse šuma preko 500 ha treba oglasiti za državne, a ispod 500 ha prostora za pri.. lie i zadržati postojeće pravo. Po trećem treba razlikovati samo tri vrste šuma: državne, opštinske i privatne i po četvrtom treba ostati pri dosadanjoj podeli šuma i ne krnjiti niči;e pravo sopstvenosti. Prvo je mišljenje nezgodno, jer oglasiti sve šume za državne i zadržati prava uživanja u služnosti teško je izvodljivo, jer tada šuma ne bi bila u stanju, da odgovara namenjenim ciljevima. Jer dok država ima za cilj, da u šio većoj meri zadovolji svoj financijski interes i da od šuma stvori stalni izvor svog dohotka po principu trajnog gazdinstva, dotle uživaoc i ovlaštenici tih šuma teže, da zadovolje svoje interese, koji se nikad ne bi mogli poklop.ti sa intesesom države, a i šumsko gazdinstvo ne bi bilo u s´anju, da zadovolji interese obeju strana. — Isti bi slučaj bio i sa drugim mišljenjem, samo s tom razlikom, što bi se svi minimalni komplesi šuma ispod 500 ha. površine izuzeli iz kombinacije, a za ostale bi šume važilo isto pravilo. Treće bi mišljenje f po našem mišljenju bilo najpodesnije i najracionalnije za vršenje ovog pitanja, jer bi privatne šume sa punopravnim ´dokazima o svojini ispale iz komninacije, samo bi maksimum veličine tih šnma trebalo odrediti. Mi bismo bili za maksimalnu veličinu od 300 ha. Preko te veličine treba sve privatne šume oglasit´ za državne, a sopstven;cima dati naknadu u novcu. Sa sitnim i rasturenim šumama država nema računa, da se bavi, jer je teško njima privređivati, a uprava je pri tom veoma skupa. Oskudica je i u stručnom personalu. Maksimum treba da je * Beogradski „Trgovinski Glasnik" donio je prije nekog vremena ovaj kratki članak o tom, kako bi se imalo u vezi sa riješenjem agrarne reforme riješiti pitanje šuma velikog posjeda. Donoseći ga molimo g. g. drugove, da se opet tim pitanjem izvole malo pozabaviti, kako bi se ono što bolje raspravilo ; riješilo. Uredništvo. |