DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1920 str. 34 <-- 34 --> PDF |
III. Zaglavak. Iz cijelog dosadanjeg razmatranja o kubisanju sastojinâ proizlazi znatan broj zaključaka, koji u teoriju sastojinskog kubisanja unose dosta prilično drugačijeg svjetla od onoga, koje je do sada u toj teoriji vladalo. To su zaključci : 1. Kod uporabe apstraktnih primjernih stabala daje nam u svakom pogledu najtočnije kubikacijone rezultate prvi Hôssfeldov način, a kod uporabe primjerenog broja oblicnih primjernih stabala daje jednako točne rezultate i prvi Hartigov način. 2. Kod uporabe konkretnih primjernih stabala prvi je Hartigov način dapače bolji od prvog Hossfeldovog načina, jer je kod njega razdjeljenje oblicnih primjernih stabala među pojedine debljinske skaline racijonalnije, t. j . bolje odgovara potrebi osvrtanja na važnost pojedinih debljinskih skalina za cijelu sastojinu, kao i potrebi međusobnog izravnanja pogrešaka, koje nastaju otud, što izabrana oblična primjerna stabla nemaju točno onih oblicnih brojeva, što bi ih kao primjerna stabla trebala da imaju. U konkretnim sastoji na m a daje dakle uz primjeren broj oblicnih primjernih stabala i uz inače jednake okolnosti u svakom pogledu najtočnije kubikacijone rezultate prv i Hartigov način. Da li će se ti rezultati više ili manje podudarati sa zbil j nom sastojinskom drvnom masom, ovisio širini debljinskih skalina, o broju upotrebljenih visinskih i oblicnih primjernih stabala, o izmjeri tih stabala, te o tome, da li se dimenzije izabranih oblicnih primjernih stabala više ili manje podudaraju sa unaprijed za ta stabla određenim dimenzijama. Pošto svima ovim faktorima, okoj ima točnost prvog Hartigovog načina ovisi, možemo po volji vladati, to se itočnost ovoga načina može do stanovite granice po volji povećavati. 3. Prvi Draudtov način daje i u najpovoljnijem slučaju netočnije, a inače još kud i kamo netočnije razmjerje sortimenata, ali je s druge strane kubisanje oblicnih primjernih stabala kod ovoga načina znatno udobnije i praktičnije nego kod prvog Hartigovog načina. Stoga je prvi Hartigov način naročito prikladan u slučajevima, kad se radi o maksimalno mogućoj točnosti |