DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1920 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Stoga upotreba Urichovih načina ima svrhe zapravo samo
onda, kad se radi o ustanovljivanju ukupne sastojinske
drvne gromade bez lučenja njezina na pojedine stabalne
klase odnosno drvne sortimente. No ako se samo o tom
radi, onda mnogo bolje odgovara svrsi drugi Huberov način,
koji je — uz skoro ništa manju točnost — neprispodobivo
jednostavniji i kraći.


7. Treći Hartigov način također nije (i to iz istog
razloga kao i Urichovi načini) podesan u slučajevima, kad
se radi o što točnijem ustanovljenju sortimentnog razmjerja.
Stoga se i upotreba ovoga načina pokriva više sa uporabom
apstraktnih obličnih primjernih stabala, a ovoj opet više
odgovara Kunzeova formula od Hartigove.
No i ovaj je način zajedno sa Kunzeovom formulom za
samo ustanovljenje ukupne sastojinske drvne mase (bez
sortimenata) preveć zamršen, a da ipak zato nije
najtočniji. Stoga je i mjesto njega za gornju svrhu kud i
kamo podesniji drugi Huberov način.


8. Rezultati sastojinskog kubisanja po drugom
Huberovom načinu ispadaju, što se tiče ukupne
sastojinske drvne mase, pod svim okolnostima — t. j . bez
obzira na strukturu (jednoličnost ili nejednoličnost) sastojine
— tek neznatno manje točnima od rezultata najtočnijih metoda.
Ta se razlika za potrebe obične prakse može
mirne duše posve zanemariti,1 pa se prema tome mirne duše
može reći, da se rezultati sastojinskog kubisanja
po drugom Huberovom načinu u običnoj praksi
— bez obzira na strukturu sastojine — upravo
ništa ne razlikuju od rezultata najtočnijih kubikacijonih
metoda.
Pa i gledom na ustanovljivanje količine pojedinih sortimenata
ne zaostaje drugi Huberov način u slučajevima,
kad je najjači sortirnenat u sastojinskom srednjem stablu
zastupan, praktički znatno za najtočnijim kubikacijonim metodama,
pače stoji u tom pogledu pred mnogim metodama,
za koje se je do sada tvrdo vjerovalo, da su od njega u
svakom pogledu točnije.


1 Zanemarenje navedene razlike potpuna je dozvoljeno radi toga, jer pogreške,
koje nastaju poradi u običnoj praksi potrebnog zaokruživanj a prsnih
promjera i visina na cijele centimetre odnosno metre, znatno nadmašuju navedenu
razliku, tako da ona posvema ostaje unuta r granica točnosti, koja se
kod navedenog zaokruživanja dade postići.