DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1920 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Stoga upotreba Urichovih načina ima svrhe zapravo samo onda, kad se radi o ustanovljivanju ukupne sastojinske drvne gromade bez lučenja njezina na pojedine stabalne klase odnosno drvne sortimente. No ako se samo o tom radi, onda mnogo bolje odgovara svrsi drugi Huberov način, koji je — uz skoro ništa manju točnost — neprispodobivo jednostavniji i kraći. 7. Treći Hartigov način također nije (i to iz istog razloga kao i Urichovi načini) podesan u slučajevima, kad se radi o što točnijem ustanovljenju sortimentnog razmjerja. Stoga se i upotreba ovoga načina pokriva više sa uporabom apstraktnih obličnih primjernih stabala, a ovoj opet više odgovara Kunzeova formula od Hartigove. No i ovaj je način zajedno sa Kunzeovom formulom za samo ustanovljenje ukupne sastojinske drvne mase (bez sortimenata) preveć zamršen, a da ipak zato nije najtočniji. Stoga je i mjesto njega za gornju svrhu kud i kamo podesniji drugi Huberov način. 8. Rezultati sastojinskog kubisanja po drugom Huberovom načinu ispadaju, što se tiče ukupne sastojinske drvne mase, pod svim okolnostima — t. j . bez obzira na strukturu (jednoličnost ili nejednoličnost) sastojine — tek neznatno manje točnima od rezultata najtočnijih metoda. Ta se razlika za potrebe obične prakse može mirne duše posve zanemariti,1 pa se prema tome mirne duše može reći, da se rezultati sastojinskog kubisanja po drugom Huberovom načinu u običnoj praksi — bez obzira na strukturu sastojine — upravo ništa ne razlikuju od rezultata najtočnijih kubikacijonih metoda. Pa i gledom na ustanovljivanje količine pojedinih sortimenata ne zaostaje drugi Huberov način u slučajevima, kad je najjači sortirnenat u sastojinskom srednjem stablu zastupan, praktički znatno za najtočnijim kubikacijonim metodama, pače stoji u tom pogledu pred mnogim metodama, za koje se je do sada tvrdo vjerovalo, da su od njega u svakom pogledu točnije. 1 Zanemarenje navedene razlike potpuna je dozvoljeno radi toga, jer pogreške, koje nastaju poradi u običnoj praksi potrebnog zaokruživanj a prsnih promjera i visina na cijele centimetre odnosno metre, znatno nadmašuju navedenu razliku, tako da ona posvema ostaje unuta r granica točnosti, koja se kod navedenog zaokruživanja dade postići. |