DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Naučna ekskurzija slušača šumarstva na kr. sveučilištu u Zagrebu. Fiše D. Hranifović, slušač šumarstva. Pod vodstvom g. prof. dra. Andrije Petračića, a uz sudjelovanje gg. profesora dr. Gjure Nenadića i dr. Antuna Levakovića, te asistenta g. VI. Škorića, otputovalo je dne 10. srpnja 1920. nas trideset akaderričara večernjim vlakom iz bijelog Zagreba put naše kršne Like i prekrasnog gorskog kotara. Oko 3 sata u noći prispjeli smo u Ogulin, gdje nas dočekaše i priključiše nam se gg. ministarski savjetnik Bogoslav Kosović i šumarnik Šimić. Nakon jednosatnog čekanja krenusmo ličkim vlakom dalje, da obavimo prvu tačku našeg programa — da pregledamo najme srez leskovački i srez škarački, te pilanu rudopoljsku, a uz put i bajovita Plitvička jezera. Sama vožnja od Ogulina do Rudopolja pružila je mnogom od nas, koji nismo imali prilike ovuda proputovati, veliko iznenađenje. Svaki od nas si je manje više zamišljao ove predjele kao neku vrst pustinje, međutim nam se pružala panorama iza panorame, od kojih mnoga ne zaostaje ni najmanje ni za samim toli opisanim i oslikanim predjelima Sviće. U Rudopolje smo prispjeli u 7 sati u jutro, gdje nas na kolodvoru dočekaše gg. šum. nadinžinir Prpić i upravitelj rudopoljske pilane šum. inžinir Jošovec, te šum. inž. pristav Bjegović. Odmah nakon dolaska srno krenuli da pregledamo pilanu, koja je dosada bila državno vlasništvo, no u najnovije vrijeme je pilana prodana tamošnjem domaćem dioničkom društvu „Velebit", pa se za vrijeme našeg posjeta vršila primo-predaja, a uslijed te okolnosti nije ni pilana bila u pogonu. G. šum. inž. Jošovec nam je kratko i lijepo protumačio vodstvo poslovanja u pilani, a samo tumačenje je potkrijepio statističkim podacima izvađenim iz dnevnika rudopoljske pilane. Nakon temeljitog pregledanja pilane i nakon okrepe, nastavismo put u smjeru Plitvičkih jezera. Uz put zalazili smo češće u sastojine, u kojima se baš provađa konsignacija stabala, gdje su nam uz gg. profesore također gg. minist. savjetnik Kosović i šum. nadinž. Prpić održali kratka praktična tumačenja. Imali smo prilike vidjeti |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 18 <-- 18 --> PDF |
lijepe jelove sastojine, sa kojima se preborno gospodari, a što je za ondašnje prilike i posve opravdano. Pred veče stigosmo do Plitvičkih jezera, te se obilno nadivismo krasoti njihovoj. Prenoćismo u šumarskoj kući pokraj gornjih jezera, a slijedećeg jutra krenusmo kolima preko Leskovca natrag u Rudopolje i odavde vlakom u Plaški, gdje nas je dočekao upravitelj ogulinske imovne općine g. nadšumarnik Lasman zajedno sa kot. šumarom g. O. Seidelom i šefom ugledne tvrtke „Narodna šum. industrija d. d.", da nas upute u važnije šumsko-gospodarske i šumsko-industrijske prilike onoga kraja. God. 1913. izneseno je po ogulinskoj imovnoj općini na prodaju pod imenom „Veleprodaja Krasnica" oko 634.384 m3 drva, od tog 319.543 m3 tvrdog, a 314.841 m3 mekog, koja bi se drvna masa imala preborno posjeći u roku od 10 godina, na površini od 3600 rali. Kao dostalac ostala je „Narodna šumska industrija d. d.". Kupac je do danas izgradio lijepu modernu pilanu, te već dosada 136 km dobro izvedene šumske željeznice. Svrha našeg posjeta bila je ta, da pregledamo taj industrijalni pogon, a ujedno, da u prirodi vidimo prvi korak, koji je poduzet po imovnoj općini, da dosad takorekuć netaknute prašume pretvori postepeno u normalnu redovitu prebornu šumu. Najprije smo pod vodstvom g. ravnatelja pilane pregledali uređaj iste i njezino skladište. Sam uređaj pilane počiva bezuvjetno na najmodernijim osnovima drvarske tehnike. Samo je skladište nagomilano silnom robom, koja čeka uređenje izvoznih prilika, kada će da krene put zapada i juga. Izrađuje se raznovrsna roba: brvna, daske, letve, testoni, tavoleti i t. d., a pile se i bukove podvlake sa posebno za to udešenim uređajem. Nakon što smo pregledali uređaj pilane, odvezli smo se šumskom željeznicom, koju je gore navedena tvrdka izgradila, da pregledamo samu sječinu. Na samoj sječini nam je g. šumarnik Stjepan Šimić održao kratko predavanje, u kojem nam je vrlo poučno ocrtao one momente, koji su doveli imovnu općinu do ove veleprodaje, nadalje kako je obavljena procjena i na koji način kani dobiti redovitu normalnu prebornu šumu. Ja ću ovdje u kratko opisat njegovo predavanje. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 19 <-- 19 --> PDF |
U prvom redu odbija on napadaje na imovnu općinu, koji padaju uslijed toga, što je imovna općina prodala tako ogromnu masu sa pravom, da zakupnik tu masu drva može izvesti kroz 10 godina. Imovna općina bila je najme već god. 1900. odlučila, da postepenom sječom svojih prastarih šuma privede iste do redovite norm. šume. Bila je i procjena obavljena i dražba oglašena za drvnu masu od 80.000 m3, no dražbi uslijed loših kumunikacionih prilika i uslijed pre- male za prodaju određene drvne mase i udaljenosti od željezničke stanice nije nitko pristupio. Istom nakon izgradnje ličke željeznice uspjelo je imov. opć., da poluči željeni cilj. Ona je najme odmah izlučila za prodaju sve stare i prastare sastojine šumarije Plaški, na kojima se je dosada vršila neuredna preborna sječa, te gdje se je uslijed loših izvoznih prilika i male potrebe pravoužitnika na gorivu i građi nagomilala ogromna uštednja na drvu. Uzev ujedno u obzir dio uređajne. jedinice „Stajnička kapela", t. j . onaj dio, iz kog izvoz gravitira na Plaški, arondirao se i izlučio komples od 3600 rali, na kojem je bila procjenjena sva drvna masa, a sječivo drvo određeno za prodaju pod imenom „Veleprodaja Krasnica´-. Sama procjena vršila se tako, da je na cijeloj za prodaju određenoj površini ustanovljena je sveukupna drvna masa prema postojećoj gosp. osnovi iz god. 1885. ili su osnovana nova odjeljenja, rabeć pritom naravne međe. Na cijeloj ovoj za prodaju određenoj površini bili su najjači debljinski razredi najbrojnije zastupani, te se tamo moglo naći ogromna množina jelovih i smrekovih stabala od 100 — 150 cm, a bukovih i javorovih od 80—110 cm u prsnoj visini. U ovakovim sastojinama je bilo teško odredit primjerne plohe, pa se je procjenitelj morao odlučit na polaganje primjernih pruga u svakom odjelu posebno. U tu svrhu proučio je potanko sve osebine odnosnog odjeljenja, prošav ga temeljito, te je prema uočenim prilikama odredio smjer, kojim mora teći ta primjerna pruga, istu dao precizno u naravi iskolčiti sa daljinom od 1—25 km, a širinom od 10—20 hvati. Na tako iskolčenoj površini od 8 — 15 kat. jutara proučeni su i zabilježeni stojbinski i sastojinski odnošaji tog |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 20 <-- 20 --> PDF |
18 odjela, uočen je razmjer smjese jele i bukve, te su u prsnof visini izmjereni promjeri počam od 10 cm dalje. Na temelju tih podataka izračunata je kod kuće sveukupna drvna masa po odjelima, te na cijeloj prodajnoj površini razlučeno po vrsti drva, te je tako na cijeloj prodajnojpovršini ustanovljena drvna masa od 1,026.890 m3 ili po rali 285 m3, od tog sveukupno 577.166 m3 tvrdog (bukve i javora), a 449.724 m3 mehkog drva (jele i smreke). Prema uzgojnom redu i propisima, po kojima se kod ogulinske imovne općine imadu neuredne preborne sastojine svesti na normalno stanje urednog prebornog uzgoja, koji je jedini i prema samom ustrojstvu imovne općine (pravo drvarenja i paše) te prema stojbini i konfiguraciji kraškog terena na kojem se te sastojine nalaze — moguć i opravdan, imadu se u principu vadit sva stabla tvrdog drva počam od 45 cm (u vrlo gustom sklopu i sa 40 cm) i sva stabla mekog drva počam od 50 cm (odnosno 45 cm) u prsnoj visini. Sada se lahko ustanovio broj stabala, koja se imaju sjeći, a njihova drvna masa na temelju podataka iz primjernih pruga. Tim postupkom je ustanovljena već napred označena drva masa, koja se smije izvadit na prodajnoj površini, a ustanovljeno je, da se po rali smije 176 m3, od tog 89 m3 tvrdog, a 87 m3 mehkog drva, te bi prema tome ostalo poslije sječe po rali 109 m3. Da se uzmogne kontrolirat ovaj postupak, bavio se g. šumarnik Simić gotovo tri godine sa više mladih sudrugova sa istraživanjem i ustanovljenjem normalne uredne sastojine u sklopu Velike i Male Kapele, te ustanovljenjem tekućeggodišnjeg prirasta za jelova i bukova od 10—60 cm u prsnojvisini debela stabla, te su došli do slijedećeg rezultata: Drvna gromada po rali: Prije sječe Nakon sječe I. d. r. 22-11 m3 1595 m3 II. !> 32-56 26-27 „.. i> > >> )> 43-74 37-26 „ IV. » 5976 53-12 „ M V. 74-79 ?» Ukupno 232-96 m3 132-60 m3. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Kako se iz gornjeg razabire, imade nakon sječe po rali ostati 13260 m3, dok kod ove veleprodaje ostaje samo 109 m3, dakle razlika za 23 m3 po rali. Pošto se kod ove imovne općine računa sa ophodnjicom od 30 godina, to bi bio ukupni prirast: I. d. r. 17-40 m3 II. „ „ 27-69 „ .. „ „ 27-60 „ IV. „ „ 29-76 „ V — Ukupno 10245 m3. Kako vidimo ne bi se pqlucila normalnost, naprotiv biii bi za 21 m3 ispod normalne drvne mase koja bi se morala sjeći. Da Jome neće biti tako, dokazuje g. šum. Šimić ovako: 1. Što će proteći još nekoliko godina dok dođe do gospod, uređenja u veleprodaji isječenih površina, pa će se dotle sastojina znatno oporaviti i prirasti; 2. Što će prirast stabala na isječenim površinama biti znatno jači. uslijed većeg upliva svjetla; 3. Što ugovorom sklopljenim sa kupcem nije baš strogo određeno, da on smije posjeći sva stabla počam od 40 odnosno 45 cm, već ovisi o šumarskom stručnjaku, koji provađa doznaku stabala, koja stabla će odredit za sječu. Kako se iz ovoga vidi nije nužna bojazan, da je u veleprodaji računom iskazanih 109 m3 premalo i štetno po normalitet tih sastojina. Sa ovim izvodima je g. šumarnik završio svoje predavanje, a svatko tko je vidio ovaj uslijed ovog pogona oživjeli kraj, mora da prizna da se je imovna općina s ovom prodajom uvelike odužila tamošnjem narodu, jer je na taj način u dosada sasma neindustrijalnom kraju omogućila jedan jak industrijalan pogon, koji će kako se već sada može opaziti narod odgojiti u industrijalnom pogledu, a tim će ga ujedno i kulturno podići. Kako nitko nije mogao na lućivat, da će nastat minuli dugotrajan svjetski rat, a to se najbolje vidi, što nije nitko za vrijeme oglasa dražbe istoj prigovorio tako isto ni gospodarstveni ured i upravni odbor imovne općine nije mogao očekivat dolazak ove svjetske katastrofe, a s njom opći pad novčane vrijednosti respektive porast vrijednosti surovinama. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Saslušav izvode g. šumarnika, razgledali smo također samu sječinu, na kojoj se izrađuju vesla, vratila, francuska i grčka dužica te gorivo drvo i drvni ugljen. Imali smo prilike također vidjeti izgradnju novo osnovanog rukava željezničke mreže, koja se po šumi sve dalje i dalje širi. Samu manipulaciju t. j . izradbu, radničko pitanje, te samu trgovačku stranu cijelog poslovanja, nam je lijepo prikazao g. ravnatelj poduzeća. Pod večer vratismo se natrag u Plaški, gdje smo po upravi pilane bili izvanredno pogoščeni. Prenoćiv u prostorijame istog društva, krenusmo rano u jutro vlakom put Ogulina. Istog dana odvezosmo se vlakom dalje, da pregledamo neke partije fužinske šumarije. Na kolodvoru u Vratima, dočekaše nas g. šum. savjetnik Pere i g. šum. nadinž. Marinović i poslovođa pilane. Nakon kratkog odmora pođosmo pod vodstvom gosp. Marinovića, da pregledamo jedan odjel preborne jelove šume. G. Marinović nam je najprije u kratko razložio gospodarski nacrt i cijeli uzgojni i uređaj ni historijat. U ovom predjelu vodila se najme do nedavno preborna sječa i preborno pomlađenje. No u novije doba uvađa g. Marinović oplodnu sječu i oplodno pomlađenje, koja vrst gospodarenja daje daleko bolje rezultate i gledom na prirast a i na stojbinu. Na polasku u Fužine pregledali smo također i pilanu u Vratima. U glavnom se na ovoj pilani izrađuje ista roba kao i na pilani u Plaškom (osim podvlaka), samo što ova gledom na sam položaj, a i gledom na uređaj zaostaje donekle za pilanom u Plaškom. Na večer prispjesmo u Fužine, gdje nakon obilate okrepe prenoćismo po privatnim kućama. Moramo priznati, da nas je općinstvo vrlo ljubazno primilo. Rano u jutro krenusmo vlakom prama Plasama, kamo smo oko 8 sati i prispjeli. Odmah pođosmo dalje u smjeru prema Grižanima. Uz put smo na nekim partijama imali prilike, da vidimo velike uspjehe, koje je nastojanje oko umjetnog pošumljenja Krasa polučilo. U Grižanima nas je dočekao gosp. šum. nadzornik prof. Kauders. Pod njegovim vodstvom smo pošli, da pregledamo radnje, koje su izvedene u svrhu ustaljenja tamošnjeg popuzlinskog tla. Vidili smo brojne pregrade izvedene na suho i u žbuci, nadalje uzdužne |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 23 <-- 23 --> PDF |
gradnje, koje se sastaju u taracanju korita, a i nekoliko procjednica sa kamenometom do površine i sa otaracanom kinetom. Osim toga vidili smo i kulturne radnje, koje su uporedo sa tehničkima provađane, a sastojale su se u pobusivanju raznim travama i pošumljivanju sa crnim borom (Pinus Laricio) i kanadskom topolom (Pop. canadensis). Kod svih ovih radnja uzev u obzir poteškoće, koje su se imale svladati, možemo reći, da je polučen veliki uspjeh. Nakon ovog razgledavanja pođosmo, da razgledamo još i zadnju tačku našeg naučnog izletnog programa i to tamošnji stalni šumski vrt. U njem nam je g. prof. Dr. Petračič zorno prikazao način sjetve i sadnje u šumskim vrtovima. Sam šumski vrt leži vrlo zgodno, te se pruža u dolini lijevo od ceste, koja vodi u Crkvenicu. U njem se uzgajaju pretežnim dijelom 2—3 god. biljke crnog bora i nešto jele, a od listača robinia i ailanthus glandulosa. Ovu divnu i izvan svakog očekivanja uspjelu ekskurziju, završili smo jednodnevnim boravkom na našem zasada najljepšem dijelu riviere — u našoj blagoj Crkvenici. Završujuć izričem naposljetku u ime svoje, kao i u ime svih mojih kolega, svoj onoj gospodi, koja su nam prigodom te naše lijepe i zbilja naučne ekskurzije, išla u svakom pogledu toliko na ruku, najsrdačniju hvalu. Potkornjaci (Scolytidae). Sastavio Dr. Aug. Langhoffer. Među kornjašima, koji čine štete na šumskom drveću, zauzimlju važno mjesto potkornjaci. Sitni su i raznolični a to dvoje oteščava njihovo raspoznavanje. Na svu sreću ne dolaze svi poznati potkornjaci u našim krajevima a nisu ni tako česti gostovi u našim šumama, kao u drugim zemljama, obično bar ne dolaze kod nas u tako ogromnoj množini, kako to znade biti drugdje. Nužna obrana proti njima čini potrebnim, da šumarsko osoblje upozna bar one potkornjake, za koje znamo, da kod nas češće a više puta i obilnije se pojave. Sve to me je potaknulo, da o njima raspravim na ovom mjestu. |