DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BR. 1., 2. i 3. SIJEČANJ, VELJAČA I OŽUJAK 1921. GOD. XLV. ŠUMARSKI LI5T GLASILO HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA. O uporabi §§ 3, i 4. Pr. D. ž. z. Napisao Drag. Giirth, kr. žup. šum. nadzornik. U broju 1. i 2. Šum. lista od god. 1917., iznesao sam neke misli o uporabi gornjih §§ u nakani, da izazovem raspravu o uporabi tih §§ u praksi i čujem mišljenje gg. kolega kod uporabe tih §§ u praksi, trebalo bi najme odrediti jednolični postupak kod obređivanja šumsko-kvarnih prijavnica tako te ne bi morala slijediti vrhovna riješenja, da se u stanovitom slučaju nije imao upotrebiti ovaj, već onaj §; ili daje stablo, na kojem je počinjena šteta, doznačeno za skorašnju sječu, te se je dosljedno tome, ta odšteta imala obračunati prema ustanovama § 3. toč. 1. slovo a priloga D. š. z, a ne prema ustanovama § 4. spomenutog priloga. Uslijed toga veselo sam pozdravio kritiku g. prof. dra. A. Levakovića u nadi, da ćemo u toj kritici čuti mišljenje, iz kojega ćemo moći crpsti stalni smjer za buduću uporabu spomenutih §§. Na žalost, nismo doznali ništa nova, jer iz tog članka crpimo samo ono, što odavno znademo i što držimo neshodnim. Kako rekoh, prvim sam člankom htio izazvati samo raspravu, zato je osvanuo taj članak u broju 1. i 2. Šum. lista od godine 1917. ne s čistim mojim mišljenjem, prema kojem su mišljenju nuzgredni užici zastrti dijelovima glavnog užitka, u koliko su ti potonji užici potrebiti za proizvodnju prvih, i tako sam htio upozoriti na faktičnu uporabu tih §§. Ne želim voditi polemike, već hoću raskriti onu koprenu u članku, prema kojem izgleda, kao da sam neupućen u toj stvari. Radi se najme u prvom redu u uporabi odnosno razvršćivanju granjâ etc. u nuzgredno i glavno uživanje. Kod razčlanbe moga mišljenja, morao bih najprije predočiti sve moguće načine okresivanja i prevršenja te uzroke i štetne posljedice čina. Kako bi to zateglo moj članak, |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 4 <-- 4 --> PDF |
a želim biti što kraći, neka mi se ne zamjeri, kratkoće radi, ako ne bude dosta istaknuto. Po § 5. pril. D. š. z., obračunavaju se odštete za najmlađe dobne razrede, a kako sam vidio u praksi, tako reći, jedino za štete učinjene uslijed paše. Taj se § ima upotrebiti kod krađe i oštećivanja mladica, starih preko šest godina. Na prvom mjestu moramo razmotriti predmet, koji se dobiva oštečivanjem ovih šuma, a na drugom mjestu to, u koju se svrhu prisvojen predmet upotrebljava. G. prof. dr. A. Levaković morat će priznati, da štetočinac ne ide u ovakove šume zbog glavnog užitka, nego radi nuzužitka stelje od granja ili brst za blago, a ovo potonje i prof. Gayer u nuzužitke ubraja. Poznato je, da možemo množinu ovoga nuzužitka od jednog mladog stabalca izraziti brojno al i da dobiveni broj ne možemo praktično upotrebiti kao podlogu k izračunavanju odštetnog iznosa. Zato i uzima zakonodavac za podlogu površinu, na kojoj je stanoviti broj stabljika sa nekom množinom nuzužitaka, prikladnom za obračunavanje odštetnog iznosa. Naravski, da ovdje, kao i kod rasta svih stabala, upliviše stojbina, položaj, vrst drva itd., ali na sve to nije se zakonodavac mogao obazirati, zato je uzeo općenito, da na jedinici površine izraste stanovita množina stelje. Isto tako nije zakonodavac mogao ustanoviti godine, do koje se taj § može upotrebiti. Držim, da se taj § može upotrebiti doslovce samo onda, kada je jedinica površine uništena — bila krađom mladica, bilo kresanjem stelje — tako, da na njoj više nema označene količine solidne mase. Kod nepotpune ozljede površine, t. j . kod krađe pojedinih biljaka ili kad je pojedina biljka posvemašno okresana imade se i površina i solidna masa stegnuti, dok se kod podpuno ozledjene površine, a djelomično ozledjenih biljaka t. j . kod djelomičnog okresivanja, imade samo solidna masa stegnuti. Konačno, kod nepotpuno ozleđene površine i solidne mase t. j . kod nepotpuno ozledjene površine, a djelomično ozleđenih biljaka mora se i jedno i drugo stegnuti. Posljedni slučaj nastaje usljed paše blaga. Za tu procjenu |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 5 <-- 5 --> PDF |
treba vješto oko, da se uzmogne ustanoviti šteta usljed paše. Zaoto, jer je teško i skoro da reknem ne moguće ustanoviti štetu nakon paše blaga u ovih mladih šuma držim, da zakonodavac nije kod tog § niti- mislio na štetu učinjenu pašom blaga. Kad razvijenijeg stabla dobivamo daljnu podlogu za ustanovljenje odštetnog iznosa: deblo stabla. Kresanje će uslijediti ne nad zemljom, nego tik debla, a šteta će biti ne samo u onim otkresanim grančicama, već i na samom deblu. Daljnim razvojem stabla, ojačat će granje, koje se drži debla ili će čak ojačati i granje na granama, koje se drže debla. Tu će biti okresanjem ozleđeno i to granje, zato će i ono služiti kao podloga kod obredjivanja odštetnog iznosa. Odbacimo, strogo uzevši, sve ono drvo, koje je kresanjem tankih grančica posječeno, i složimo to u jednu hrpu, a u drugoj ostavimo ono, što zove Gayer nuzužitkom, t. j . od granja okresanu stelju, te odračunajmo odštetni iznos za ovu stelju od granja (§ 12. š. z.). Pitam, da li ćemo ovdje upotrebiti ukradeno ili oštećeno drvlje? Vidimo, da se prema § 5. ustanovljuje šteta po površini, na kojoj su stabla porasla i sa koje je stelja od granja skupljena, a povodom § 4. prepiremo se glede načina izračunavanja odštetnog iznosa: najme, da li se šteta ima ustanoviti po oštećenom drvlju, ili po ukradjenom. Mišljenja sam, da je zakonodavac u § 4. bezuvjetno imao na umu kresanje (12. š. z.), te htio, da se šteta izračuna po oštećenom drvlju, to jest stablu ili opet po granju, sa kojeg je skresano granje, grančice i vrhovi, da se tako dođe do stelje od granja. G. prof. dr. A. Levaković drži, da zakonodavac uzima kresanje sitnog drvnog sortimenta kao posebni slučaj, i tu svoju tvrdnju potkrepljuje ustanovom § 4. koji glasi: „Metlovina, šibe, gužve, palice, otanki obručevi i t. d. imadu se, ako budu uzeti od ležečega drvlja, i ako za njih nema osobitih cijena, računati kao šibarje, a ako su uzeti od stojećih stabala i prutova, kao odsječeni ogranci i grane, a ako se upotrijebe za to stablići, računaju se kao mladi rasadi od drvlja". Tu ja ne vidim posebni slučaj, nego to: 1. da se § 5. pril. D. š. z. imade upotrebiti dotle, dok mladik ne odraste u šumu, koja sastoji od stablića i 2. kad mladik odraste do stabalca, nema se više šteta nanesena kresanjem računati po površini, već po deblu stabla. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Prema rečenome, ne držim, da je zakonodavac u § 4. predmjevao prisvojenje glavnog užitka, već samo oštećivanje drvlja, stabla ili granja, poradi skupljanja nuzužitka. U tom se dakle ne slaže mišljenje g. prof. dra. Levakovića s mojim mišljenjem. Gornji me je nazor doveo do tvrdnje, da kresanje, napomenuto u § 60. š. z., a obređeno po § 4. pril. D. š. z. kao prekršaj § 12. š. z. ne može potpasti pod krađu, već samo pod kvar. Naravski ako se pretstavlja zla nakana, ili ako je šteta počinjena u većoj mjeri, tada potpada taj čin pred kazneni sud. I time bi došli do kresanja granja i t. d. prikladnihza gorivo i gradju. Kako je već do sada. rečeno, kresanjem dobiveni materijal nema olina, kojima bi uporabom naših promjeraka, mogli ustanoviti kubični sadržaj, dok kresanjem spomenutog granja itd. prelazimo na materijal, kojemu možemo izmjeriti oline, potrebite za ustanovljenje kubičnog sadržaja. Kresanjem tog materijala, glavnog užitka, dobivamo vrijedniji materijal. Prisvojenjem tog vrijednijeg materijala nanosi se vlasniku šume veća šteta u posrednom gubitku drvne gromade, a neposredni gubitak sastoji u gubitku na vrijednosti oštećene drvne gromade i u razvoju susjednih stabala. Obračunavanje otštetnog iznosa po § 4. pril. D. š. z. ne može prema gore spomenutom udovoljiti vlasnika šume. Uzmimo samo prevršenje nadstojnog i podstojnog stabla, okresanje stabla prije i poslije prorede, stabla u srednjoj dobi, te onog sa dovršnog sjeka. Taj jednomjerni način obračunavanja otštetnih iznosa, ne može udovoljiti svim štetnim posljedicama i mi moramo po zakonu imati u ruci takov način obračunavanja otštetnih iznosa, da procjenom nanesenih šteta zadovoljimo- vlastnika šume prema propisima § 72.; najme, da štetočinac osim vrijednosti ukradenog šumskog proizvoda, nadoplati i onaj posredni gubitak, koji je nastao prisvojenjem proizvoda. Da tome zadovoljimo, stoji nam na raspoloženje jedino § 3. i § 11. pril. D. š. z. Držim, kad štetočinac ima platiti po § 11. za zaplijenjeno ukradeno deblo povišicu po § 3. toč. 2. i 3., da će imati platiti povišicu i za okresani i u šumi ostavljeni dio. Prema mojem mišljenju, gore izloženom u kratkim crtama, ima obračunavatelj otštetnih iznosa veću slobodu, |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1921 str. 7 <-- 7 --> PDF |
te može otštetne iznose šteti prilagoditi, a dobiveni otštetni iznosi jesu kod kresanja za stelju od granja i sitnog drvlja u mladih sastojina po § 4. i uporabom drvne mase oštećenog drvlja mnogo veći, i bolje odgovaraju počinjenoj šteti na deblu nego kod uporabe ovog § i ukradjeno drvlje. Obratno pako, uporabom § 3. i § 11. jesu otštetni iznosi u starih šumah mnogo veći od onih sa uporabom § 4. te drvne gromade ukradjenog drvlja, a mnogo manji od onih oštećenog drvlja. O opravdanosti mog mišljenja osvjedočiti će se obračunavatelj najbolje uporabom tog mišljenja kod preračunavanja otštetnih iznosa. Naš je šumarski zakon prijevod austrijskog zakona, a provetba i tumačenje tog zakona, bila je ovisna o prilikama i potrebama. Ipak vidimo i u najnovijem izdanju tog zakona, (jer se upravo kod § 4. poziva na tuiriačenje naredaba izdanih u ranije vrieme od austrijske vlade), da je to tumačenje bilo ovisno o austrijskom tumačenju. Zato držim, da je upravo ovo poslijednje tumačenje austrijske vlade uplivisalo na naredbu naše vlade u god. 1901. Stoga bi bilo vrlo dobro, kad bi mogli saznati uzroke spomenute austrijske naredbe. Pukim sam slučajem naišao u Enciklopediji R. v. Dombrovskoga (Svez. I. str. 290.) na tumačenje te naredbe po nekadašnjem profesoru visoke škole u Wienu dru Gustavu Marhetu, kod riječi „Aststreu". To me je tumačenje potaklo, da iznesem kao odgovor moje mišljenje u jasnijem obliku. Glede moje tvrdnje, da je prisvojenje vršika i t. d. u smislu gornjeg tumačenja uvijek samo šumski kvar, upućujem na izjavu gore spomenutog profesora u svesci IV. stranici 76. navedenog djela. Osvrt na gornji članak. Napisao prof. dr. A. Levaković. Gore spomenuta moja kritika1 nije uopće imala ni svrhe, da o uporabi navedenih paragrafa donese nešto nova, dotad nepoznata. Napisao sam je zato, da se suprotstavim krivom 1 Sum. list od god. 1918., str. 75.-87. |